Nusret efendija Abdibegović: Ramazan je proljeće duše

"Ramazan je odabran u svom vremenu zbog blagoslova Objave koja je spuštena ljudima i zbog naredbe posta od zore do zalaska sunca. To je vrijeme u kome Allah šalje svoj glas ljudima na Zemlji", rekao je direktor Uprave za vjerske poslove pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH za Radiosarajevo.ba, te je objasnio kako su sve svete knjige u islamu: Tevrat, Zebur, Indžil i Kur'an dostavljene ljudima u ramazanu zbog čega se ramazan smatra mubarek mjesecom i mjesecom Božije milosti i ljudske potrebe.

"Ramazan ima blagoslovljenu noć i blagoslovljene dane. Osvjetljavanje noći objavom Kur'ana značilo je osvjetljavanje čovjekove nutrine kroz uputu Kur'ana jer je čovjek dualističko biće – biće tijela i duha. Materijalni i vanjski svijet je svijet izazova, pohlepe, čarolije i svijet poteškoće i napora. U odnosu na ta dva svijeta, duhovnog smiraja i materijalnog, dinamičnog i teretnog, čovjek u mjesecu ramazanu dobiva smiraj, jer se i duhom i tijelom predaje Bogu", rekao je Avdibegović.

Avdibegović je naveo kako je čovjekova snaga u njegovom duhu koju on svjedoči unutar ibadeta posta, pritom izjednačujući narav materijalnog i duhovnog. 

"Postiti mogu i poste samo svjesni, karakterni, odlučni, odvažni, jer znaju da time postižu veći cilj. Virtuelni i materijalni svijet u kojem se oni kreću nije cilj njihovog života, on je samo sredstvo za vremenski period življenja koji mu je omeđen, objavom rođenja i objavom smrti. U tom dobivamo snagu i karakter čovjeka, njegovo predanje Gospodaru svjetova, njegova osjećajnost i saosjećajnost s drugima i njegovo poimanje svijeta u njemu samom i oko njega", ispričao je Avdibegović te je dodao da zato Kur'an poziva čovjeka, vjernika, da se preda postu jer postom postižemo stepen bogobojaznosti i post je ta snaga kojom čovjek premošćuje i daje primat onome što je Božije kod čovjeka, a to je taj duh.

"Traganje za tim duhom je ustvari traganje za dobrim, niko nije toliko dobar da ne može biti još bolji, niko nije napunio svoju knjigu dobrih djela. Traganje čini čovjeka punijim, cjelovitijim, i zato je ramazan mjesec kompletne čovjekove prednosti, i ramazan je proljeće duše. Kako u mjesecu ramazanu sijemo različite biljke kako bismo ih imali najesen za svoju egzistenciju, mi u ramazanu imamo različite vrste ibadeta – od namaza u džematu, od učenja Kur'ana, od klanjanja teravih-namaza, slušanje mukabele, davanje zekata i sadekatul-fitra, činjenje hajrata, u tom kontekstu se ispunjavamo kao biće koje želi postići Božije zadovoljstvo, a uz to, takvom vrstom ibadeta čovjek pokazuje svoje biće. Bog je skriven za čovjeka i ne može ga čovjek vidjeti, to je nemoguće, ali zato post čovjek čini u ime Boga", naveo je Avdibegović, te naveo jedan od hadisa u kojem se navodi kako čovjek sve što čini čini u svoje ime, osim posta.

Otkako je primio poziv imama prošlo je dosta ramazana. Svako vrijeme i svaka generacija u obilježavanju svih vrsta kulturnih i vjerskih manifestacija i običaja, ispričao nam je, dodaje nešto novo obilježavanju ramazana. 

"Sjećamo se ramazana za vrijeme zimskih dana, kad ste bili djeca, kad ste bili svi na okupu ili kada je neko nedostajao, ali se svi sjećamo da smo se trudili da činimo dobro. Moja sjećanja su najljepša sjećanja na period kad sam živio u mom u Pruscu, kad sam učio salavate prije teravih-namaza na Handanaginoj džamiji, kad su nam našivali, kad smo učili mevlud s našim imamima, kad smo imali omladinsko druženje. U konačnici moja sjećanja su velika iz vremena kada sam bio na praksi kao softa, kao student. Ramazan čovjeku uvijek pruža neku novu nadu i radost", prisjetio se Avdibegović.

Kao jednu od pet dužnosti u islamu, svaki punoljetan i zdrav musliman ima farz, odnosno strogu obavezu tokom ramazana suzdržavati se od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja sve od zore pa do zalaska sunca. U ramazanu se važnost pridaje čistoći misli i djela, odnosno općenito duhovnoj higijeni. Kao svrha posta u islamu često se navodi duhovno uzdizanje vjernika kako bi zadobili Božije zadovoljstvo i nagradu, zatim buđenje empatije vjernika prema gladnima i siromašnima. Post se smatra i iznimno korisnim i za ljudsko zdravlje.  Neke skupine ljudi su ipak oslobođene posta, pa smo pitali efendiju Avdibegovića ko je od vjernika oslobođen posta.

"Posta su oslobođeni oni koji su bolesni i kojima post može pogoršati njihovu bolest. Ne mora postiti, ali je dužna napostiti trudnica. Onaj koji je bolestan, ako ne postoji mogućnost da posti, on će davati fidiju. Mi imamo sada rasprave o onim ljudima koji su musafiri, te se raspravlja da li je musafir oslobođen posta ili nije, kao što je oslobođen kurbana i slično tome. Mnogi razumiju da je danas lakše putovati nego ranije, ali šerijat je tu mnogo plemenit i širok, dao je musafiru mogućnost da posti ili ne posti, a Kur'an kaže – da postite, to vam je bolje, jer poteškoća koju današnji putnik ima je zadržana, ali ona ima određeni komfor, pa zbog mogućnosti da se zadrži određeni fadilet tokom putovanja mi preporučujemo da oni koji putuju unutar prostora BiH, ako im to neće naškoditi, da poste. Na njima je da to odluče, jer su oni to dužni i napostiti", rekao je Avdibegović, te je dodao da npr. oni koji rade u rudniku će pokušati postiti.

"Teško je, jer imate užasne uvjete za rad, imate ljude koji su na građevini koji su u ljetnom periodu, koji moraju postiti po vrućinama. Oni će uzeti ili godišnji odmor ili postiti vikend. Najvažnije je da govorimo o tome, da čuvamo nutrinu ramazana. Svako onaj koji vidi da može postiti, on će postiti, a svako onaj ko vidi da će mu biti narušeno zdravlje, on će ga naravno sačuvati pa napostiti, jer Kur'an ne želi da vam oteža, već da olakša u tom smislu da ljudi svoj ibadet ispunjavaju onako kako će im biti najlakše", dodao je Avdibegović.

Laž, kleveta, ogovaranje, psovke i strastveni pogledi kvare post. No suzdržavanje od tih djela, pa i od jela i pića od zore (sehura) do izlaska sunca (iftara) svakom muslimanu donijet će nagradu kod Boga. Zanimalo nas je i koje nagrade postač može očekivati?

"Teško je to očekivati. U hadisu je spomenuto nekoliko nagrada za postača. Na Džennetu postoje vrata koja se zovu Rejjan, na koja će samo postači ulaziti i kad posljednji postač uđe vrata će se zatvoriti. Postač ima posebnu vrijednost kod Gospodara svjetova i on će imati za tu žrtvu posebnu nagradu. Mi moramo tragati za nagradama posta na ovom svijetu, a Bog će dati i na ovom i na budućem. Imat ćemo na ovom svijetu skladan život, a na budućem ono što je On odredio", rekao je Avdibegović za naš portal.

Ramazani su muslimani naročito dragi jer se za vrijeme iftara najčešće okupljaju rodbina i prijatelji. Poznato je i da je poslanik Muhammed, a. s, čije učenje su muslimani dužni vjerno slijediti, rekao da ko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena.

Preporučeni ibadeti u ramazanu za vjernike muslimane su mnogobrojni. Naglasak je na duhovnoj higijeni i poboljšanju međuljudskih odnosa, ali vjernici pored redovnih namaza još prisustvuju teravih-namazu, prisustvuju mukabelama (učenju Kur'ana u džamijama), ali se i sami posvete učenju Kur'ana. Pred ramazan najčešće svjedočimo vazovima imama o tome kako treba provoditi vrijeme u ramazanu, no ponekad se čini kako se ti vazovi ne osvrću na one vjernike koji rade i nisu u mogućnosti ispuniti neke od njih svakodnevno. Stoga smo pitali efendiju Avdibegovića na koji način oni koji rade mogu najbolje provoditi vrijeme u ovom svetom mjesecu.

"Kur'anska maksima je: Trudite se! Učinite sve što je do vas! Allah će otvoriti puteve, olakšati. Ako je ibadet čovjeku cilj i postizanje Allahovog zadovoljstva, Allah će dati olakšicu i bereket, no čovjek će prosuditi da li je ugrožen ili nije. Ako jeste, onda je čuvanje života primarno, ako nije, a čovjek će najbolje to procijeniti jer je najbolji liječnik sam sebi. Ali ako ćemo samo sjediti i reći: Srcem se hoće, onda smo mi u potpunoj dezorijentaciji. Srce jeste središte vjere, ali srce koje ima vjeru tjera čovjeka, ono ga pokreće, daje mu konekciju s Gospodarom i ono u smislu vjerovanja mora pokazati tu svoju manifestaciju da li odlaskom u džamiju... U džamiju se ne ide nogama, već srcem. Vjernik i onaj koji ne posti su različiti. Onaj koji ne posti nađe sto hiljada razloga zbog čega ne može postiti i on će stalno tražiti opravdanja, vjernik će naći samo jedan razlog – jer mu je Bog tako naredio. Sa svojim ibadetima on će u ramazanu biti mobilan – i kad priprema iftare, okuplja rodbinu, uči Kur'an, on nikada neće tražiti izgovore slušajući vazove. On ima svoj smiraj u svom ibadetu", rekao je Avdibegović.

Tokom ramazana vjernici se najčešće sjećaju svojih umrlih u vidu poklanjanja hatmi ili dova. U Bosni i Hercegovini sve češća je praksa davanja novca imamima ili drugim osobama koje znaju sveto kur'ansko pismo kako bi proučili hatme ili Jasine njihovim umrlim, te ih poklonili u džematima prije samih namaza. Takva praksa našla se na meti kritika, a samim tim i Islamska zajednica BiH, jer su se mnogi pitali je li uredu davati novac da neko uči u Kur'anu. Stoga smo pitali kako je najbolje sjetiti se umrlih tokom ramazana?

"U Bosni je tradicija da se čovjek tokom ramazana sjeća svojih umrlih. Svako od nas uči Jasin, Tebareke, hatmu. To je praksa i običaj, to nije nešto što je eksplicitno naređeno, ali tradicija očuvanja veze naših vjernika sa onima prije nas je i kroz učenje Kur'ana, odnosno hatmi. Najljepše je da svako bude osposobljen da uči. Pa svi znamo dovu: 'Bože, oprosti meni, mojim roditeljima, vjernicima svim na Danu sudnjemu. Mi imamo praksu, a ta praksa postoji i kod drugih ljudi, da oni koji ne mogu, ne stižu ili ne znaju – mi preporučujemo da se osposobe jer je njihovo učenje Kur'ana i dova najpovoljnije za njihove roditelje. Oni koji ne mogu nek se obrate nekome iz porodice, a ako oni ne znaju proširiti će krug prijatelja, tek su posljednje varijante da se čini ovo što se sada radi, da se traži od imama da se uče hatme. Mi nećemo kazati da ima nešto loše u toj praksi, ali ako je to nit očuvanja jedne kopče, mi ćemo onda ljudima govoriti da pokušaju jer nije teško naučiti učiti u Kur'anu, imamo mektebe i za odrasle. I imami će radije pomoći ljudima da se osposobe da uče nego da stalno budu meta ili centar nekih komentara. Mi želimo naše vjernike naučiti da budu vjernici, a to što se u praksi događa vjerovatno treba činiti nešto na buđenju svijesti i osjećaju odgovornosti. Mora znati Fatihu i neku suru kojom će klanjati, pa onda malo po malo da zna još učiti u Kur'anu", prokomentirao je Avdibegović.

Na kraju našeg razgovora sa efendijom Avdibegovićem pitali smo i da pošalje neku poruku svim vjernicima muslimanima.

"Svi vjernici koji poste, oni osjećaju prazninu svog bića i zahvalni su Bogu što su upućeni da budu postači. Oni znaju koliko učine dobra i koliko odluka donesu samo zbog Boga da ne prekrše njegovu naredbu o postu. Tim ljudima ne treba poruka, oni su u miru sami sa sobom, sa zemljom, u spoju sa Bogom i sa nebom, i oni zrače ovim prostorom. Što bude više predanih postača u ramazanu, više će biti sklada među ljudima, solidarnih, osjećajnih, iskazivanja zahvale Bogu za ono što ima ili pružanje onima koji nemaju.

A oni koji ne poste, neka probaju bar jedan dan, nek vide da je u tome njihova radost i snaga, a oni koji neće nikako nek se solidarišu i nek iskazuju poštovanje prema mjesecu ramazanu cijeneći njegov hurmet. Znam da je trend u BiH, da i oni koji ne poste pokazuju poštovanje prema postačima, ne eksponiraju se unutar javnih prostora kršeći taj propis i vjerujem da je to dobro. Oni koji imaju nijjet da poste, otvorit će im Allah puteve dobra, oni koji su postači – oni su u punini dobra, a oni koji pokazuju poštovanje njih obasjava svjetlo ljubavi i vjere i ljubavi prema Bogu, i nadati se da će ono osvijetliti njihovo biće jer nama je važno da svaki čovjek bude u miru sa sobom, sa svojima i svojim Gospodarom", poručio je na kraju razgovora za naš portal Nusret efendija Avdibegović.