Tranzicijska pravda u BiH: Tužilaštvo radi na predmetima za koje ni Haški tribunal nije imao dokaze

0
I. Mujezin
Tranzicijska pravda u BiH: Tužilaštvo radi na predmetima za koje ni Haški tribunal nije imao dokaze
Radiosarajevo.ba / Potočari / Arhiv

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) organizovala je u Sarajevu konferenciju "Uloga tranzicijske pravde na putu BiH prema EU".

Cilj konferencije je bio da se stavi naglasak na ključni prioritet broj 5 Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu, koji glasi "Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata".

Konferencija je organizovana kao dio projekta "Strateški pregled procesa tranzicijske pravde kroz medije", koji se realizuje uz podršku Savezne javne službe za vanjske poslove Kraljevine Belgije.

Reuf Bajrović nakon saslušanja: Dobrodošli u Sjevernu Koreju, Rusiju, Bjelorusiju... izaberite

Reuf Bajrović nakon saslušanja: Dobrodošli u Sjevernu Koreju, Rusiju, Bjelorusiju... izaberite

Na početku konferencije koja je okupila predstavnike brojnih nevladinih organizacija, prisutnima se obratio Benjamin Sturtewagen, vršilac dužnosti otpravnika poslova Ambasade Belgije u BiH. On je poručio da je tranzicijska pravda jedno je od najvažnijih pitanja za Bosnu i Hercegovinu kojem se mora posvetiti na svom EU putu. Također je podsjetio da je BiH dobila odluku o otvaranju pregovora što nije mala stvar te da se mora u potpunosti posvetiti tom procesu, a to se odnosi kako na političare, tako i na društvo. Kazao je da je veličanje ratnig zločinaca neprihvatljivo. 

"Kada se zemlja suoči sa svojom prošlošću može krenuti naprijed", kazao je Sturtewagen. Ova rečenica je više puta izgovorena tokom konferencije te je postala ključna poruka sa ovog događaja. 

Muriz Memić dobio poziv na saslušanje, oglasili se iz grupe "Pravda za Dženana"

Muriz Memić dobio poziv na saslušanje, oglasili se iz grupe "Pravda za Dženana"

Istraživanje o 30 godina krivičnog gonjenja

BIRN je tokom konferencije predstavio svoje istraživanje o 30 godina krivičnog gonjenja. Istraživanje su predstavile zamjenica urednika BIRN-a BiH Džana Brkanić i novinarka Emina Dizdarević.

Kako je prevelik fokus na ratne zločine rezultirao razočarenjem žrtava

Od kraja rata u Bosni i Hercegovini pred pravosudnim institucijama je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine. U poređenju s memorijalizacijom ili bilo kojim drugim pitanjem tranzicijske pravde, ovaj segment dobio je najveći fokus institucija. Uprkos tome, odbijanje tužilaca da sistematski podižu optužnice protiv višerangiranih počinilaca, cjepkanje složenih predmeta istraga, spora suđenja, nedostatak strateškog pristupa, politizacija i manjak podrške svjedocima rezultirali su apsolutnim razočarenjem žrtava i njihovih porodica. 

Pravosuđe u brojkama

Emina Dizdarević je predstavila statističke podatke o tome šta je do sada uradilo pravosuđe u BiH. 

  • Od kraja rata do sada je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine;
  • Pravosnažno okončan 281 predmet u Sudu BiH;
  • Na niže sudove preneseno 1.400 predmeta;
  • Susjednim zemljama ustupljena 34 predmeta (Srbija, Hrvatska i Crna Gora);
  • Tužilaštvo BiH ima 271 neriješen predmet;
  • Pred svim sudovima ukupno ima 218 neriješenih predmeta.
Christian Schmidt nakon sastanka s Vučićem: 'Cijenim njegovu podršku teritorijalnom integritetu BiH'

Christian Schmidt nakon sastanka s Vučićem: 'Cijenim njegovu podršku teritorijalnom integritetu BiH'

Emina Dizdarević je navela da ova statistika pokazuje da je ostao poprilično velik broj predmeta za koje je ostalo malo vremena. 

Početkom 2024. godine Bosna i Hercegovina se našla na prekretnici nakon što je Vijeće ministara BiH produžilo rok za procesuiranje predmeta ratnih zločina pred pravosuđem BiH, a bez toga da prije donošenja odluke konsultovalo javnost. 

U istraživanju su predstavljeni i neki problemi i izazovi koji se susrežu tokom procesa suđenja. Među njima su (ne)efikasnost istraga i sudskih postupaka, kvalitet optužnica, okončanje najsloženijih predmeta, nedostupni optuženi, regionalna saradnja na procesuiranju ratnih zločina, to jeste njeno odsustvo, kao i politička volja i materijalno-ljudski resursi. 

Tokom istraživanja novinari BIRN-a su razgovarali sa onima koji su preživjeli ratne zločine i koji su prolazili kroz sudske procese. Na predstavljanju istraživanja pokazan je video intervju sa ženom čiji je otac, amidža i komšija ubijeni 1996. godine, a ona je silovana. 

Žena, koja je odlučila da podijeli svoje iskustvo željela je ostati anonimna zbog prijetnji koje je dobivala ranije nakon javnih istupa. Ona je poručila da je jedva iznijela sav proces na sudu te da nije dobila adekvatnu psihološku pomoć. Kako je rekla u intervjuu, nakon vođenja dva teška procesa osjećala se iskorišteno, kao kao iscijeđena krpa, a na kraju onaj koji je ubio njenog oca bio osuđen dok onaj koji ju je silovao bio oslobođen. 

Poznati detalji sastanka: Evo o čemu je Krišto razgovarala sa Orbanom i na čemu se posebno zahvalila

Poznati detalji sastanka: Evo o čemu je Krišto razgovarala sa Orbanom i na čemu se posebno zahvalila

Budućnost krivičnog gonjenja za ratne zločince

Tokom konferencije Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, intervjuisao je Ivana Matešića, zamjenika glavnog tužioca i rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine.

Ivan je na početku itervjua kazao da poznaje žrtvu ratnog zločina sa vide koji je pokazan prisutnima te da je bio sa njom sve vrijeme tokom trajanja suđenja. 

"Ovo je najhrabrija žena koji sam sreo. Ona je javno stala i rekla 'Vi ste me silovali'. Ona jeste bila pripremljena, ali ne u potpunosti. Nije očekivala provokacije od strane odbrane", rekao je Matešić. 

Intervju Semira Mujkića i Ivana Matešića
Foto: Detektor.ba: Intervju Semira Mujkića i Ivana Matešića

Tužioc je kazao da u zadnje dvije godine nemaju posebnih primjednbi od porodica žrtava te da se trude ostvarivati redovnu i otvorenu komunikaciju sa njima. 

Zasjedalo Predsjedništvo BiH: Donesene brojne važne odluke

Zasjedalo Predsjedništvo BiH: Donesene brojne važne odluke

"Kod porodica je bitno da ništa ne krijemo. Oni žele da se uvjere da mi radimo na predmetima", kazao je tužioc. 

Na pitanje o tome da li je moguće toliko predmeta završiti u roku od dvije godine, Matešić je kazao da kada je došao na ovu poziciju, vidio je da je ranije bilo puno predmeta koji su se mogi spojiti te da je bilo puno događaja koji su bili rascjepkani. 

Kazao je da tužioci odabrali najsloženije predmete te da rade na njima, ali i dalje statistika rezultata nije loša

Matešić je uvjeren da za ove dvije godine veliki broj predmeta se može dovesti do kraja osim, naravno, onih u kojima je osumnjičeni nedostupan. Kazao je da trebaju se uvesti određene izmjene kako bi se ovaj rezultat posrigao. 

"Istrage se trebaju ubrzati, treba ići na teren, redovno zakazivati saslušanja. Može se nešto promijeniti, ali ne puno" naveo je Matešić. 

Oružane snage BiH objavile javni konkurs za školovanje kadeta u Hrvatskoj: Evo kako se prijaviti

Oružane snage BiH objavile javni konkurs za školovanje kadeta u Hrvatskoj: Evo kako se prijaviti

Tokom intervjua učescnici su se osvrnuli na pitanje bijega optuženih te je tužioc kazao da nažalost, niko ne može garantirati da optuženi neće pobjeći.

"Velika krivica je na samim državama i odnosu izmežu njih. Ja lično trudim se da vodim računa da mi optuženi ne ode iz države. Ono što mi možemo osigurati jeste da u optužnici tražimo oduzimanje putnih isprava. Koliko se tužioci posvete, toliko će se i sud posvetiti opasnosti od bijega", rekao je tužioc. 

Dotakao se i problema regionalne saradnje te je kazao da se nada da će se ona značajno poboljšati. 

Ko je glavni krivac i šta se može uraditi?

Tokom konferencije prisutnima se obratio Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Mirko Šarović: 'U BiH slijedi nova velika kriza'

Mirko Šarović: 'U BiH slijedi nova velika kriza'

"U proteklih deset godina nismo uradili apsolutno ništa konkretno što bi pomaklo prava žrtava u Bosni i Hercegovini. 

Tema konferencije je bila ispunjavanje uslova broj 5 koji je Evropska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu, ali je Tahirović sarkastično naglasio da je EU zapravo ispunila sve uslove koje je pred nju postavila Bosna i Hercegovina. 

Panel diskusija
Foto: Detektor.ba: Panel diskusija

"Faktički smo mi doveli EU u naše blato. Žrtve su ostavljene da se same bore sa sve težim problemima sa kojima se suočavaju. 

Kada je Sud BiH formiran, jako velik broj ljudi srpske nacionalnosti je bježao u Srbiju i bilo jako teško da se pronađe rješenje kako to zaustaviti. Kasnije se tome pridružili i pripadnici hrvatskog naroda, a nakon njih i bošnjačkog. 

Konaković o posljednjoj Schmidtovoj odluci: "Nije baš muštuluk, nisam sretan"

Konaković o posljednjoj Schmidtovoj odluci: "Nije baš muštuluk, nisam sretan"

On je u svom izlaganju kazao da je nezadovoljan radom Tužilaštva koje uzima predmete za koji ni Haški tribunal nije imao dokaze (predmeti koji su dobili ocjenu B), a oni koji imaju ocjenu A, dakle, koji bi trebali biti prioritet stoje u ladicama. Naglasio se da se vrlo često radi reciklaža predmeta koji se na kraju završe na isti način. 

Na panel diskusiji učestvovao je i viši asistent Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA dr. sc. Mirza Buljubašić. On je poručio da vjeruje da žrtve nisu zadovoljne time da osumnjičeni bježe u susjedne zemlje i Tursku. 

Tokom svog izlaganja istakao je važnost regionalne saradnje te predstavio jednu od njegovih ideja, koju je nazvao idealom ka kojem, ako ništa, treba težiti, a to je formiranje regionalnih istražnih timova

"Nekada previše odgovornosti stavljamo na sudije i tužioce u nekim pitanjima kada je ključni problem odsustvo političke volje", rekao je Buljubašić. 

Forto poručio Dodiku: Prijetnje neće uroditi plodom

Forto poručio Dodiku: Prijetnje neće uroditi plodom

On je na kraju izlaganja istakao da je Bosni i Hercegovini prijeko potrebna pomoć Evropske unije i zapadnih zemalja.

"Upravo EU i druge zapadne zemlje moraju izvršiti pritisak na susjedne zemlje kako bi se uspostavila regionalna saradnja", istakao je Buljubašić, a kao primjer naveo je uslov koji je EU postavila Hrvatskoj za ulazak u uniju. Uslov je bio obavezna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. 

Jedan od panelista je bio Joeri Maas, predstavnik Ureda EU u BiH. On je kazao da je Evropska unija spremna pružiti podršku Bosni i Hercegovini te da je ključno rješavanje prioriteta broj 5. 

"Ključni socijalni i politički procesi trebaju biti usmjereni na to da se pređe iz negativnog u pozitivni mir", rekao je Maas.

Bećirović i Strik: Odluka Europskog vijeća rezultat određenog napretka Bosne i Hercegovine

Bećirović i Strik: Odluka Europskog vijeća rezultat određenog napretka Bosne i Hercegovine

Kazao je da stručnjaci koji se okupljaju na takvim konferencijama mogu napraviti savršenu strategiju za razvoj pravoduđa, ali će ona biti beznačajna bez političke volje

On je tokom disusije na kraju konferencije zamolio građane i aktiviste da ne misle da EU ne radi ništa te je kazao da su zvaničnici itekako prate i nastoje pomoći građanima Bosne i Hercegovine. 

Među panelistima je bila i Irma Zulić, savjetnica za politike i razvoj Ujedinjenih nacija u BiH. Ona je kazala da takve konferencije ne trebaju i ne smiju se održavati bez učešća predstavnika vlasti (koji su bili pozvani, ali nisu se odazvali). 

Ona je podsjetila da, iako Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica Evropske unije, ona jeste članica Ujedinjenih nacija. Međutim mehanizme, koji su joj dostupne, ne koristi

TI BiH: Ministarstvo pravde krije od javnosti Nacrt Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine

TI BiH: Ministarstvo pravde krije od javnosti Nacrt Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine

"Institucije vlasti i dalje mogu iskoristiti mnoge mehanizme koji do sada nisu adekvatno iskorišteni", rekla je Zulić. 

Kroz svoje izlaganje poslala je možda i najvažniju poruku kazavši da je potrebno natjerati političare, vlast da razmišlja i radi na ovom pitanju

Na ovoj konferenciji otvorena su brojna važna pitanja, ali jedno najvažnije, koje je aktuelno već decenijama, i dalje čeka odgovor: Hoće li žrtve rata dočekati pravdu? 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije