Teško naoružanje za Ukrajinu: Na šta Kijev može da računa?

Dva mjeseca od početka ruske invazije, NATO isporučuje Ukrajini teško naoružanje. Na šta Kijev može da računa? Evo liste - onoga što je dostupno javnosti. Uprkos velikom pritisku - Njemačka ne šalje svoje tenkove.

Opstanak Ukrajine kao suverene države mogao bi da bude odlučen u Donbasu – a pitanje je sa kakvim oružjem će se Ukrajinci suprotstaviti ruskim osvajačima. Shodno tome, Ukrajina apeluje na zapadne zemlje da joj isporuče teško naoružanje: samohodne haubice, višecjevne bacače raketa, ratne brodove, jurišne helikoptere i borbene avione, piše DW.

U međuvremenu su gotove sve članice NATO-a isporučile barem malokalibarsko oružje, zaštitnu opremu ili municiju, ali ne i teško ofanzivno naoružanje. Suviše je velika opasnost da bi Rusija to mogla da vidi kao miješanje u rat, a samim time i kao razlog za napad na NATO. Ali zbog velike ofanzive koja je trenutno u toku u Donbasu, čini se da sve manje zemalja o tome brine. Brojne NATO članice najavile su isporuku različitih sistema naoružanja. Radi tajnosti, ne otkrivaju sve detalje, ali neke stvari su poznate.

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

SAD

SAD su do sada dale daleko najveći doprinos opremanju ukrajinske vojske. Od početka rata Vašington je odobrio oko 2,5 milijarde dolara. Zahvaljujući prenosivoj protivtenkovskoj raketi Džavelin (Javelin), ukrajinski vojnici uspjeli su da unište bezbroj ruskih tenkova. Međutim, stručnjaci kažu da ti sistemi nisu pogodni za otvorenu borbu, kakva sada predstoji.

Pentagon je prošle sedmice saopštio da će u najkraćem mogućem roku Ukrajini isporučiti 18 haubica sa 40.000 metaka, 300 dronova Svičblejd (Switchblade) i 300 oklopnih vozila, kao i 11 transportnih helikoptera ruskog dizajna MI-17, koji po potrebi mogu da budu opremljeni sistemima noružanja, kao što su rakete vazduh-zemlja. Prve isporuke već su stigle na front, a u toku je i obuka ukrajinskih vojnika za korištenje samohodnih haubica koje mogu da ispaljuju projektile koje navodi GPS. Američki predsjednik je u četvrtak obećao dalju pomoć.

Za sada bez isporuke borbenih aviona

Portparol Pentagona Džon Kirbi u utorak je rekao da je Ukrajina dobila borbene avione MiG-29 iz drugih zemalja bivšeg Varšavskog pakta. U međuvremenu je tu izjavu povukao: isporučeni su samo rezervni dijelovi sa kojima oštećeni avioni mogu ponovo da se osposobe za upotrebu.

Ipak, nastavlja se debata o tome da li avioni MiG-29 treba da budu isporučeni Ukrajini iz Poljske, Rumunije i Bugarske. Ukrajinski piloti lete i tim tipom aviona i, za razliku od zapadnih aviona, njih mogu da koriste bez dodatne obuke.

Europska unija

Od početka rata EU je iz svojih sredstava izdvojila 1,5 miliardi evra, iz takozvanog mirovnog fonda, iz koga države članice za Ukrajinu mogu da obezbijede „ličnu zaštitnu opremu, kompete prve pomoći, gorivo, vojnu opremu i platforme sa kojima ubojita sredstva mogu da se koriste u odbrambene svrhe". Teško naoružanje, koje mnoge države članice sada žele da isporuče, ne smije da se finansira iz tog fonda.

Njemačka

Njemačka vlada i dalje odbija da isporuči Ukrajini teško naoružanje Bundesvera. Umjesto toga, Kijevu nudi protivtenkovsko oružje, granate, dronove, zaštitnu opremu i municiju. Najteže oružje u ponudi je dvanaest minobacača kalibra 120 milimetara, maksimalnog dometa od skoro 7,5 kilometara.

Češka

Vlada u Pragu je među prvima Ukrajini obećala isporuku oružja. Još u januaru, s obzirom na raspoređivanje ruskih snaga na ukrajinskoj granici, Češka je Ukrajini isporučila municiju i tenkovske granate koje odgovaraju sovjetskim sistemima naoružanja, koje mnoge zemlje bivšeg Varšavskog pakta još uvijek imaju u svom arsenalu.

Po svemu sudeći, Češka je i prva zemlja koja je Ukrajini već isporučila tenkove iz tih zaliha. I to ne samo oklopno vozilo BMP, već i više desetina borbenih tenkova T-72. Ukrajinska vojska koristi i jedno i drugo.

Poljska

Poljska je takođe doprinela modernizaciji ukrajinske vojske prije rata, snabdijevajući susjednu zemlju dodatno razvijenim sistemima ruskog naoružanja, uključujući i municiju. NATO partneri su, međutim, spriječili Poljsku da početkom marta Ukrajini isporuči borbene avione MiG-29. Početkom aprila Varšava je razgovorala o stacioniranju američkog nuklearnog naoružanja u zemlji. Sada je obećala dalje isporuke, uključujući i teško naoružanje, ali je suzdržanija u vezi sa detaljima.

Slovenija

Slovenija bi bila spremna da isporuči Ukrajini tenkove iz sovjetskih zaliha. U zamjenu za to, Njemačka je Sloveniji ponudila oklopne transportere i izviđačka vozila Marder i Luks. Kako prenosi agencija dpa, Slovenija traži modernije nasljednike, Pumu i Boksera, i zamjenu borbenih tenkova njemačkim Leopardom 2.

Turska

Turska je posljednjih godina Ukrajini prodala najmanje 20 borbenih i izviđačkih dronova tipa Bajraktar TB2. Iako te isporuke nisu povezane sa ruskom invazijom, one su među retkim teškim ofanzivnim oružjem NATO-a, koje je Ukrajina već koristila.

Ostale članice NATO-a

Dok Italija i Francuska malo šta javno govore o ispuruci oružja Ukrajini, druge članice NATO-a, među kojima su Belgija, Norveška i Kanada, sada najavljuju isporuku teškog naoružanja. Konkretniji je bio premijer Velike Britanije, Boris Džonson, koji govori o raketama za napade na morske ciljeve. Njegov holandski kolega Mark Rute govori o oklopnim vozilima, piše DW.