Tako je govorio Rusmir Mahmutćehajić: Muslimani su novi "Drugi" Evrope; svijet je na buretu baruta

Danas će se u Stocu, u sjeni Čaršijske džamije, klanjati dženaza-namaz akademiku Rusmiru Mahmutćehajiću, prvom potpredsjedniku Vlade Republike Bosne i Hercegovine, predsjedniku Međunarodnog foruma Bosna, redovnom članu Evropske akademije znanosti i umjetnosti, nadasve uglednom stručnjaku i bosanskohercegovačkom intelektualcu.

Piše: Faruk Vele, za Radiosarajevo.ba

Dok se dirljivim riječima od našeg uglednika opraštaju brojni u Bosni i Hercegovini i regiji, prisjećam se riječi akademika Mahmutćehajića iz intervjua koji mi je dao povodom početka Međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Europi" u augustu 2006. godine u organizaciji Međunarodnog foruma Bosna.

Trending

Sunce se vraća u BiH, ali ne zadugo: Danas i do 24 stepena, a već od sutra slijedi nagli preokret

Spletom tadašnjih okolnosti intervju do sada nije objavljen, a sudbina je htjela da to bude danas, u povodu njegove smrti, kao svojevrsna oporuka i upozorenje.

Naime, bili su to počeci ove respektabilne konferencije koja se, evo, već dvije decenije održava, ucrtavajući Bosnu i Hercegovinu na mapu značajnih svjetskih foruma. I tada su u Mostaru govorili brojni domaći i međunarodni uglednici, profesori s najuglednijih svjetskih univerziteta, poput: Williama C. Chitticka, Kurta Andersa Richardsona, Ferdinanda Luigija Marcolunga, Stuarta Schoffmana, Gianluce Solle, Paula Ballanfata, Jonasa Otterbecka, Olivije Guaraldo, Keitha Doubta, Sachiko Murate, Akire Nishimure, Roberta J. Schneidera i drugih.

Muslimani su danas u Evropi preuzeli mjesto Jevreja kao unutrašnjih ‘Drugih’

Među njima su bili i domaći akteri: akademik Arif Tanović, prof. dr. Žarko Papić, dr. Mustafa ef. Cerić, tadašnji poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (koji je, koliko se sjećam, imao zapažen nastup koji je snažno djeknuo), fra Mile Babić, Nerzuk Ćurak, Asim Mujkić i drugi.

Akademik Mahmutćehajić tada mi je (u društvu gospođe Halide) govorio o položaju "Drugih" u modernoj evropskoj percepciji. Podsjećao je da je Evropa svoj identitet oblikovala, kao i svaki drugi kolektiv, u odnosu prema "Drugima".

"Evropski temeljni ‘Drugi’ su muslimani i Jevreji, pa se i danas evropski identitet određuje u odnosu na njih. Jevreji su stoljećima smatrani evropskim unutrašnjim, a muslimani vanjskim neprijateljima. Muslimani su danas u Evropi preuzeli mjesto Jevreja kao unutrašnjih ‘Drugih’. Nakon Holokausta Jevreji su, na određeni način, izuzeti, te postoji neka vrsta evropske paraliziranosti u odnosu prema ‘Drugima’. Ali, antijevrejstvo je preneseno na obrasce antimuslimanstva. Muslimani su danas kao evropski ‘Drugi’ u još kompliciranijoj poziciji nego što su to Jevreji ranije bili, jer su u toj psihološkoj slici Evrope i vanjski i unutrašnji neprijatelji", govorio je tada akademik Mahmutćehajić autoru ovih redaka, duboko naslućujući vremena koja dolaze.

Antimuslimanizam je u Evropi

Razmatrajući pitanje da li se muslimanima Evrope može dogoditi sudbina evropskih Jevreja četrdesetih godina prošlog stoljeća, Mahmutćehajić je dodao:

"Nema nikakvog razloga ne pretpostaviti takvu mogućnost. Nije razborito takvu mogućnost ne uzeti u obzir. Evropa je danas u prilici da ono što nije mogla učiniti s Jevrejima kao ‘Drugima’, dakle da im osigura puno dostojanstvo, ponovo ne prepoznaje ni kada je riječ o muslimanima. Antimuslimanizam je u Evropi danas takvog opsega da je posve razborito pretpostaviti da se može pretvoriti u potrese kakve je iskusila Bosna na kraju 20. stoljeća, pa i gore od toga", istakao je Mahmutćehajić, dodajući da je i konferencija u Mostaru organizirana s namjerom da se to pitanje otvori i raspravi u krugu svjetskih intelektualaca.

Na koncu, akademik Mahmutćehajić je rekao kako je svijet u kojem živimo jedan od najgorih perioda koje je čovječanstvo iskusilo.

"Tokom 20. stoljeća ubijeno je više ljudi nego u ijednom drugom stoljeću. Taj val ubijanja započeo je u 20. stoljeću i ne završava s njegovim krajem. Ubijanja se, kako vidimo, nastavljaju. Čitav svijet je danas na buretu baruta koje može proizvesti katastrofu", rekao je profesor Mahmutćehajić.

Poruke umnog profesora Mahmutćehajića danas odzvanjaju snažnije nego ikada – ne samo kao opomena, nego kao ozbiljna optužnica protiv svijeta koji uporno zanemaruje vlastite povijesne lekcije. U vremenu rastućih podjela, normalizacije mržnje i sve glasnijeg zazivanja novih sukoba, njegove riječi stoje kao jasno upozorenje da se tragedije ne ponavljaju slučajno, nego onda kada ih društva svjesno ili kukavički odluče ignorirati. Hoćemo li ih danas čuti? Do nas je.