Svjetski dan štednje, 31. oktobar: U čemu je glavni problem, i možemo li novac izdvojiti sa strane?

3
N. Ć.
Svjetski dan štednje, 31. oktobar: U čemu je glavni problem, i možemo li novac izdvojiti sa strane?
Foto: Pexels / Novac / Ilustracija

Svjetski dan štednje slavi se 31. oktobra kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji se održao 1924. u Milanu.

Na održanom kongresu, tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova kako bi pronašli izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat.

Tokom Prvog međunarodnog kongresa štedionica u Milanu, italijanski profesor Filipo Ravizza proglasio je ovaj dan "Međunarodnim danom štednje" kako bi omogućio lakše informisanje ljudi širom svijeta o ideji da svoj novac čuvaju u banci umjesto da ga drže ispod dušeka.

Vučić je pokušao prevariti Zapad. Slijedi neugodan odgovor

Vučić je pokušao prevariti Zapad. Slijedi neugodan odgovor

Sudionici kongresa bili su jednoglasni i rekli su da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je zbog toga ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva.

Tu je odluku donijelo ukupno 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Ovim postupkom započeta je era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

Stručnjaci su otkrili najjednostavniji trik za štednju: Za godinu dana imat ćete u šteku 3.000 KM

Stručnjaci su otkrili najjednostavniji trik za štednju: Za godinu dana imat ćete u šteku 3.000 KM

Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost, jer  štednja nije samo odgađanje potrošnje, nego i planiranje određenih želja i potreba.

Svjetski dan štednje u nekim dijelovima svijeta, obilježava se darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i slično. 

Ilustracija
Foto: Pexels: Ilustracija

Države koje su pokrenule proglašenje Svjetskog dana štednje bile su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Bugarska, Čehoslovačka, Čile, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Japan, Jugoslavija,

Latvija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunij, SAD, Švedska, Švicarska, Španija, Urugvaj i Velika Britanija, a pozivnice za kongres bile su među ostalima upućene i predstavnicima Kipra, Estonije, Irske, Norveške i Portugala.

Štednjom investiramo 

Nešto više o štednji, i investicijama, za portal Radiosarajevo.ba govorio je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

"Štednja podrazumijeva neutrošeni dohotak odnosno odgođenu potrošnju. Raspolažemo nekim ograničenim dohotkom kojeg ili potrošimo sada ili ga čuvamo tj. štedimo za budući period. Štednju uglavnom vežemo za novac, mada se može odnositi na bilo kakvu sadašnju vrijednost - zlato, nekretnine, ali i sličice, BitCoin, sir i slično.

Riječ je o civilizacijskom dostignuću koje je kao takvo svojstveno čovjeku i koje je trasiralo put progresa - koncept odgađanja potrošnje odnosno sadašnjih užitaka, a kako bi se u budućnosti ostvarila veća korist je izuzetno moćan - i nije intuitivan, već apsolutno racionalan.

Admir Čavalić
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Admir Čavalić

Posljedično, štednja je ustvari investicija tj. štednjom investiramo (u budućnost). Naravno, kao takva nosi rizike", kaže Čavalić.

Kako uštediti? 

S obzirom na plate kakve imaju pojedinci, uzet ćemo pretpostavku da je većini građana teško odvojiti novac sa strane. A da li tako moguće uopće uštediti ili to ostaje "nemoguća misija"?

Čavalić za portal Radiosarajevo.ba preporučuje sljedeće: 

"Glavni problem je nivo raspoloživog dohotka u kontekstu inflacije - malo je prostora za štednju. Kada je riječ o preporukama, shodno ekonomskim trendovima, preporučujem sljedeće - pokušati štediti u nekoj vrijednosti koja nije novac jer novac rapidno gubi svoju vrijednost sada u vrijeme inflacije, ali i inače protokom vremena.

Štednja treba da bude maksimalno diverzificirana, a kako bi se smanjili rizici. Ako se štedi u novcu, treba uzimati različite valute. Uvijek preporučujem babilonsku mudrost u vezi štednje - 10 posto bilo kojeg prihoda ostaviti za kasnije. Dovoljno da kreira akumulaciju, a sa druge strane ne ugrozi potrošnju. Ono najbitnije jeste da se uvijek propituju načini štednje protokom vremena. Ne treba se vezati za samo jedan oblik štednje i ne uzimati u obzir aktuelna dešavanja u vezi ekonomije", zaključuje Admir Čavalić za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije