Stručnjak o rastu broja prijava: Nasilje u porodici nije privatna stvar, nego pitanje sigurnosti

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica upozorio je ovih dana da je u prva tri mjeseca ove godine u Kantonu Sarajevo evidentirano 150 krivičnih djela nasilja u porodici, što je povećanje za više od 100 posto u odnosu na isti period prošle godine!

Povod za iznošenje ove zabrinjavajuće statistike je ubistvo kolegice Elme Godinjak, još jedne žrtve femicida, kakvih naša zemlja bilježi već desetinama, dok se društvo odbija sistematično suočiti s pošastima nasilja nad ženama.

O tome smo razgovarali s prof. dr. Arminom Kržalićem, profesorom Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Trending

Ovi igrači će nositi poseban znak na dresu: Samo dva Zmaja će biti izostavljena

"Nedavni podaci o porastu nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo od čak 100 posto u prva tri mjeseca 2026. godine ponovo su otvorili pitanje kako institucije komuniciraju ovako osjetljive teme. Sama brojka jeste alarmantna i zahtijeva pažnju javnosti, ali ne smije ostati jedina poruka koju građani čuju. Statistika bez konteksta može izazvati strah i pogrešna tumačenja. Rast prijava ne znači nužno samo više nasilja; naprotiv, takva brojka može ukazivati i na veću spremnost žrtava da prijave nasilje, bolju dostupnost institucija ili efikasnije djelovanje policije. Upravo zato je odgovornost nosilaca vlasti da objasne šta se krije iza brojki, a ne samo da ih predstave", kaže Kržalić.

Javnost, međutim, s pravom očekuje konkretne odgovore: šta država radi i da li mjere koje poduzimaju institucije daju rezultate?

"Efikasna komunikacija mora uključivati jasne informacije o poduzetim koracima, od izmjena zakona i hitnih mjera zaštite do jačanja kapaciteta sigurnih kuća, policije i centara za socijalni rad. Jednako je važno predstaviti i mjerljive rezultate", smatra ovaj stručnjak.

Prije oko 11h

Kapo o SOS narukvici: "Žrtva treba imati uređaj putem kojeg će alarmirati prilazak nasilnika"

U ovakvim situacijama poruke moraju biti i ljudske, ne samo administrativne.

"Fokus ne smije ostati na statistici, nego na sigurnosti i dostojanstvu žrtava. Zato je pristup jasan: govoriti otvoreno o razmjerama problema, ali istovremeno ponuditi rješenja i pokazati da sistem djeluje. Samo kombinacija transparentnosti i konkretnih rezultata može vratiti povjerenje građana i poslati jasnu poruku: nasilje nije privatna stvar, nego pitanje javne sigurnosti",  zaključio je professor Kržalić.