Šta za BiH znače dogovori Srbije i Turske?

Predsjednici Turske Recep Tayyip Erdogan i Srbije Aleksandar Vučić jučer su u Beogradu ocijenili saradnju dviju zemalja kao "iznimno" dobru i istakli da Beograd i Ankara "dijele iste ciljeve i interese u bilateralnim odnosima, nadilaženju problema iz prošlosti i uspostavi mira i stabilnosti na Balkanu".

Piše: Faruk Vele 

Velike ambicije

Danas će se u glavnom gradu Srbije održati i trilaterala gdje će se, pored Vučića i Erdogana pojaviti i članovi Predsjedništva BiH, a bit će i položen kamen temeljac za autoput Beograd – Sarajevo. 

Šta ovi susreti donose državi Bosni i Hercegovini?

Dodik uoči sastanka u Beogradu: Ovo je sramota

"Turska ima taj impuls nekadašnje imperije i želi da bude prisutna na teritorijima na kojima je vladala, kao što to imaju i zemlje nekadašnje Austro-Ugarske, ključne zemlje poput Austrije i Mađarske. Imamo primjer u Vojvodini, gdje u Bačkoj, ne samo Mađari, već i Srbi, čiji su preci živjeli na teritoriji nekadašnje Austro-Ugarske, mogu dobiti državljanstvo Mađarske. Takav je slučaj s Turskom koja se još u vrijeme Abdulaha Gula ponašala kao neki medijator u razgovorima između Sarajeva i Beograda. Međutim, kada se pojavio Erdogan, on je imao i daleko veće ambicije", kaže za Radiosarajevo.ba Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. 

Erdogan se, dodaje Popov "pojavljuje zaštitnik svih Bošnjaka ili muslimana na ovim prostorima". 

"Kao neka vrsta posrednika između Beograda i Sarajeva, Beograda i Novog Pazara, gdje imamo ekstremistička iskakanja pojedinih bošnjačkih lidera, čak do te mjere da žele izdvajanje Sandžaka iz sastava Srbije. Tu se Erdogan pojavljuje u ulozi onoga koji amortizuje takvu situaciju", navodi on. 

Kad je riječ o odnosima Beograda i Sarajeva, smatra da će ove inicijative, ipak, biti "kratkog daha". 

"Mi smo i ranije imali sastanke tročlanog Predsjedništva i predsjednika Srbije. Sjećamo se i poslije incidenta u Srebrenici kada su članovi Predsjedništva BiH došli u Beograd, te u opuštajućoj atmosferi razgovarali. Sjećamo se one partije šaha Vučića i Izetbegovića u Knez Mihailovoj. Sve je djelovalo relaksirano i obećavajuće", prisjeća se Popov. 

partija saha sa Bakirom Izetbegovicem pic.twitter.com/EFDCCoLN2u

— Suzanne Vasiljevic (@BUKAiSu) July 22, 2015

No poslije toga su došli novi problemi i prepucavanja. 

"Uglavnom su ti periodi otopljavanja kratko trajali, pa bi došlo do zahlađenja i varničenja. Bojim se da će i ovaj put sastanak donijeti kratkotrajno otopljavanje odnosa. Ali, s obzirom na to da je situacija takva kakva jeste u BiH, da imamo nadmetanje nacionalnih lidera, a da im niko ne može udariti packu, bojim se da će i ovo biti kratkog daha. U svakom slučaju, dobro je da je došlo do ovih susreta, da se političari sastaju, pa makar to donijelo i kratkotrajno relaksiranje odnosa", naglašava sagovorik Radiosarajevo.ba. 

Portal Žurnal kritizirao je Bakira Izetbegovića, lidera najveće bošnjačke stranke, dakle, Stranke demokratske akcije, da zagovara da o formiranju vlasti u BiH razgovaraju lideri Srbije i Turske. 

"Umjesto Sarajeva, o budućnosti BiH će odlučivati Ankara", piše Žurnal. 

Prilikom Erdoganove posjete u oktobru 2017. godine, također se razgovaralo o BiH. Samo tada bez BiH. 

Podjela sfera 

Pod naslovom "Mirna Bosna", srbijanski sedmičnik Ekspres objavio je da su Vučić i Erdogan  "iza zatvorenih vrata razgovarali o podjeli sfera utjecaja na Balkanu, konkretno u Bosni i Hercegovini". 

"Tokom tet-a-tet sastanka, vodili su ozbiljan politički razgovor o podjeli sfere utjecaja na Balkanu, konkretno u BiH. S tim u vezi ne treba da čudi izjava Erdogana da su upravo Srbija i Turska ključne zemlje na Balkanu i da od njihove saradnje zavisi održavanje stabilnosti, mira i prosperiteta u regionu", navodi sedmičnik. 

Jasno je, dodao je magazin, "kome je dopala koja interesna sfera", kao što je indirektna poruka: "Sandžak je Srbija". Magazin je tvrdio i da su "linije povučene, a karta na neki način podijeljena". 

Alekandar Popov, međutim, ne vjeruje da ovakvi susreti, ni prošli, a ni aktuelni, mogu imati tako ozbiljne implikacije. 

"Erdogan je jučer izjavio da krajnje rješenje za sva pitanja, kad je riječ o Daytonskom sporazumu treba tražiti od Ujedinjenih naroda (UN), mada tu nije potpuno u pravu. Jer u Ustavu BiH lijepo piše kako se mijenja Daytonski sporazum - voljom predstavnika tri naroda, uz pristanak velikih sila koje su garanti Daytona. To što Erdogan i Vučić razgovaraju o ovim ili onim stvarima.... Erdogan nema moć da bilo šta na tom planu mijenja. Jer nije ključni faktor kad je riječ od Daytonu. Naprotiv, bez obzira na to što ima veliki utjecaj na bošnjački dio populacije u BiH i Srbiji, to ne može da ima konkretne implikacije", zaključio je Popov.