Sporišević: U FBiH najviše COVID-19 pozitivnih slučajeva je u dobi 20-44 godine

Koronavirus SARS-CoV-2 je novi virus i svako je, neovisno o životnoj dobi, osjetljiv na infekciju pa i na obolijevanje.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da određene specifičnosti (drugačiji imuni odgovor, interferencija SARS-COV-2 s drugim virusima, ekspresija ACE2 receptora, zdravije krvne žile kod djece i općenito bolje zdravlje) rezultiraju da djeca imaju manju učestalost obolijevanja od COVID-19 naspram odraslim. Dominiraju asimptomatske, blage i umjerene forme tj. kod djece je uglavnom povoljan tok bolesti sa povoljnim ishodom.

Specijalista pedijatar prof. dr. sc. Lutvo Sporišević kaže za Fenu da nedavna španska studija ukazuje da više od 99 posto djece, u slučaju zaraze, ima blage simptome. Dvadeset posto djece inficirano je kontaktom s roditeljima, što je utvrđeno serološkim testiranjem.

U FBiH najviše COVID-19 pozitivnih slučajeva je u dobi 20-44 godine (41,1 posto) i 45-54 godina (17,6 posto), dok je u dobi do 19 godina stopa obolijevanja 10,4 posto.

"Sumarno govoreći COVID-19 može biti prezentiran šarolikom kliničkom simptomatologijom kod djece kao što su povišena tjelesna temperatura, kašalj, opća slabost, glavobolja ... Relevantni znanstveni i stručni izvori ukazuju da se rijetko javljaju teške forme COVID-19 kod djece karakterizirane otežanim disanjem, dehidracijom, poremećajem svijesti, šokom ili multiorganskim zatajenjem", kazao je.

U proteklih nekoliko mjeseci u evropskim državama i SAD-u kod određenog broja djece (55 posto dječaci) u dobi 1-20 godina (srednja dob 8 godina), 2-4 sedmice nakon infekcije sa SARS-COV-2 zapaženo je grupiranje kliničke simptomatologije (srčani, bubrežni, respiratorni, hematopoetski, probavni, kožni i neurološki simptomi): "To je nazvano multisistemski upalni sindrom, koji treba diferencirati od Kawasaki sindroma. U najvećem broju slučajeva djeca su se uspješno oporavila."

Dodaje da su uglavnom dosadašnja istraživanja ukazala na povoljan ishod kod djece sa COVID-19, ali bi buduća opsežnija istraživanja i eventualna pojava učestalijih ozbiljnijih formi COVID-19 mogla evaluirati utjecaj SARS-COV-2 na pojedine organe.

Upitan za trenutnu epidemiološku situacija u FBiH, prof. dr. Sporišević kaže da se, prateći dnevne izvještaje za potvrđene slučajeve COVID-19 kako u FBiH tako i širom svijeta, može utvrditi da svaki dan uglavnom imamo akceleraciju (ubrzanje), veći broj novootkrivenih COVID-19 pozitivnih slučajeve, te je situacija ozbiljna.

"Ne možemo znati, predvidjeti dokad će sve ovo trajati vezano za COVID-19, ali možemo striktno primjenjivati preventivne mjere i značajno smanjiti rizik. Vjerujemo u skorašnju uspješnu priču sa budućim uspješnim i efikasnim lijekom, cjepivom protiv COVID-19", kazao je.

Moramo, kaže prof. dr. Sporišević, biti svjesni da svi možemo biti inficirani i oboljeti od COVID-19 te je bitno odgovorno i pravilno ponašanje svih u primjeni preporučenih preventivnih aktivnosti i mjera (fizičko distanciranje, respiratorna higijena, higijena ruku, provjetravanje prostorija….).

Kako prof. dr. Sporišević ističe COVID-19 je doveo i do problema u realizaciji imunizacijskog programa u FBiH i svijetu, koji je potrebno nastaviti da bi dostigli primjeran vakcinalni obuhvat i spriječili pojavu vakcinopreventabilnih bolesti.

Specijalista pedijatar Lutvo Sporišević naglašava da relevantne smjernice ukazuju da djeca starija od dvije/tri godine trebaju nositi pokrivala za lice (dvoslojne pamučne maske za lice), a odrasle osobe višekratne pamučne ili platnene maske za lice, medicinske hirurške maske ili filtrirajuće zaštitne maske.

Značaja ima, kaže prof. dr. Sporišević, i prakticiranje fizičke distance tj. držati rastojanje s drugim osobama od jedan do dva metra. Potrebno je izbjegavati masovna okupljanja (zabave, izleti…).