Ljekari nastoje otkriti zašto djeca lakše podnose simptome COVID-19 od odraslih

Ljekari širom svijeta pokušavaju razotkriti misteriju zašto djeca uglavnom imaju blage simptome u vezi s koronavirusom, dok stariji ljudi i oni koji imaju prethodnu historiju hroničnih stanja i oslabljen imunološki sistem teže podnose COVID-19.

Jedan od mogućih razloga je taj što s godinama dolazi do pogoršanja imunološkog sistema, pa s tim hronične bolesti poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa, u konačnici, otežavaju borbu protiv infekcija.

Najnovija studija objavljena u časopisu The Lancet kaže da sve više dokaza ukazuje na razliku u stanju krvnih žila kod odraslih i djece. Studiju je provelo deset istraživača koji su proučavali arterije odraslih zaraženih virusom COVID-19 i rekli su da bi ovo moglo rasvijetliti zašto su djeca izložena izuzetno niskom riziku da se razbole nakon što mikroorganizmi uđu u njihovo tijelo.

Tim istraživača ispitivao je troje odraslih pacijenata zaraženih koronavirusom, starih 71, 58 i 69 godina, od kojih su dva umrla. Otkrili su da je virus zarazio jedan endotel bolesnika te da je doveo do upale i znakova zgrušavanja. Endotelne ćelije učestvuju u nekoliko fizioloških funkcija, a poznate su po tome što djeluju kao barijera između krvi i tjelesnog tkiva te da djeluju na sprečavanje zgrušavanja krvi.

Prema studiji iz 2012. godine objavljenoj na portalu IntechOpen, starenje utječe na endotelne ćelije i uzrokuje progresivno pogoršanje njihove funkcije, što može objasniti zašto su djeca zaštićenija od ozbiljnih posljedica virusa COVID-19, piše Health 24.

Vodeći istraživač studije Frank Ruschitzka, kardiolog Univerzitetske bolnice Zurich u Švicarskoj, rekao je da mnogi odrasli zaraženi koronavirusom imaju zgrušavanje u krvnim žilama, što može dovesti do srčanih udara i pretpostavio je da je zgrušavanje povezano sa smanjenim funkcioniranjem endotela.

Krvni ugrušci obično nastaju, primjerice, kada ih pokrene rez ili druga povreda, te djeluju na zaustavljanje krvarenja. Međutim, mogu nastati i zbog oštećenog endotela. Kroz svoje rezultate istraživanja, istraživački tim sugerira da su se problemi s endotelom obično bili uzrok mnogih teških oboljenja ili čak smrtnih slučajeva odraslih zaraženih koronavirusom.

Ljudima sa stanjima koja kompromitiraju endotel, poput dijabetesa i hipertenzije, ovo bi možda moglo objasniti zašto su i oni pod velikim rizikom da imaju ozbiljne komplikacije, rekao je za časopis Nature hematolog Marcel Levi.

Međutim, s obzirom na to da je nedavna studija uključivala samo troje odraslih, potreban je nastavak ovih istraživanja, rekao je Ruschitzka.

Paul Monagle, pedijatrijski hematolog iz Melbournea, rekao je za Nature da naučnici vjeruju kako dječije krvne žile lakše podnose napad virusa nego odrasli te je dodao kako studije slučaja pokazuju da se kod malog broja djece s koronavirusom javlja pretjerano zgrušavanje krvi.

Međutim, Monagle pokušava utvrditi šta se tačno događa kada SARS-CoV-2 uđe u endotelne ćelije, pa je, prema tome, pokrenuo dva eksperimenta kako bi utvrdio postoji li nešto "zaštitno" u dječijim krvnim žilama što uzrokuje malu vjerovatnoću zgrušavanja.

Druga nedavno objavljena studija pokazala je da većina (77% ispitanih pacijenata) mladih COVID-19 pozitivnih pacijenata nema problema s disajnim traktom. Jednostavno rečeno, pluća su im normalna i oštećenja nisu pronađena.

Profesor Eugene Weinberg, pedijatrijski alergolog, također je naglasio da kod djece koja su zaražena virusom samo jedan posto ima teške simptome, a ostatak blage ili nikakve simptome.

Statistički podaci pokazuju da je u Južnoj Africi od ukupno 1.210 smrtnih slučajeva (zabilježenih 10. juna) samo šest osoba bilo mlađe od 20 godina.