Sjećanje na okupaciju Višegrada: Žrtve 29 godina čekaju pravdu

Udruženje "Žena-Žrtva rata" podsjeća javnost da je 15. aprila prije 29. godina zvačnično izvršena okupacija Višegrada.

Kako navode, najprije je 13. aprila 1992, Užički korpus JNA prešao granicu iz Titovog Užica u Srbiji, te sa teškom artiljerijom i lakim naoružanjem i napao Višegrad.

"Dana 15. aprila JNA je zvanično okupirala Višegrad gdje su zajedno sa SDS-om poveli kampanju pozivanja u sredstvima javnog informisanja kako bi podstakli bošnjačko stanovništvo da se vrate svojim kućama", podsjećaju iz ovog udruženja.

Oni koji su se vratili postali su žrtve nekih od najužasnijih zločina počinjenih tokom agresije na našu zemlju.

"29 godina preživjele žrtve, članovi porodica ubijenih čekaju pravdu, a prognanici provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma", naveli su iz Udruženja "Žena-Žrtva rata".

Do danas za ratne zločine počinjene u Višegradu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora, Sredoje Lukić na 27 godina zatvora i Mitar Vasiljević na 15 godina.

Na Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je 15 osoba, i to: Momir Savić 17 godina (u bjekstvu), Nenad Tanasković 8 godina, Željko Lelek 16 godina, Dragan Šekarić 17 godina, Miloš Pantelić 15 godina, Boban Šimšić 14 godina, Oliver Krsmanović 18 godina, Predrag Milisavljević 20 godina, Petar Kovačević 9 godina, Vitmir Racković 10 godina, Momir Tasić 14 godina, Petar Tasić 5 godina, Mićo Jovičić 5 godina, Vuk Ratković 8 godina i Radomir Šušnjar 20 godina.

Na Kantonalnom sudu Sarajevo na osam godina zatvora je osuđen Novo Rajak.

Do danas je izrečeno 246 godina zatvora i jedna doživotna, od čega devet osuđujućih presuda za silovanje seksualno zlostavljanje dok je za dvojicom optuženih, Milojkom Kovačevićem i Slađanom Tasićem Interpol raspisao potjernicu.

Mnogi ratni zločnci se nalaze na slobodi. Preživjele žrtve, članovi porodica i srodnici ubijenih još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima oko 1.000 ubijenih.

"Prošle su dvije godine od pravosnažne presude Radovanu Karadžiću. Ne samo da nije osujetila i smanjila negaciju genocida, već su negatori genocida još jače i snažnije pojačali svoje negatorsko djelovanje. S tim u vezi, ponovo pozivamo međunarodne institucije, posebno međunarodne predstavnike u BiH da hitno pristupe zaustavljanju svih oblika negiranja genocida, te da HITNO visoki predstavnik u BiH nametne Zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih ratnih zločina", navodi se u saopćenju kojeg potpisuje predsjednica ovog udruženja Bakira Hasečić.