Romeo Franz: Nekon Ukrajine, postalo je jasno šta Putin u Europi želi

Evropski zastupnik Zelenih Romeo Franz, zadužen za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, u kontekstu rata u Ukrajini upozorava na uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu - posebno u BiH.

Od 2018. godine je Romeo Franz, pripadnik njemačke Sinti zajednice, zastupnik stranke Zelenih u Evropskom parlamentu. Kao predsjednik delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, posebno se brine oko pitanja vezanih uz Zapadni Balkan, piše DW.

Kaže da rat u Ukrajini nije odvratio pažnju od Zapadnog Balkana. Upravo suprotno, Putinovoj Rusiji su od interesa daljnji konflikti, nemiri i slabljenje Evrope, smatra on. Za to, po njegovom mišljenju, ima potencijala pogotovo u Bosni i Hercegovini.

Trending

U Zemaljskom muzeju BiH otvorena izložba "Monumental" fotografa Ziyaha Gafića i Tomasa van Hutrivea

”Nakon invazije na Ukrajinu postalo je jasno da Putin u Evropi želi ostvariti sigurnosni poredak po svom ukusu. On je i veliki zagovornik politike odcjepljenja Srba pod Miloradom Dodikom u BiH”, kaže Franz.

Lider bosanskih Srba je u više navrata prijetio da će odvojiti Republiku Srpsku od države BiH. Za svoje planove Dodik uživa otvorenu podršku Rusije.

Od zaštite građanskih prava do politike

Bavljenje kompleksnim političkim temama ovom njemačkom i evropskom političaru olakšava dugogodišnje iskustvo u domenu zaštite ljudskih i građanskih prava. Evropska i međunarodna perspektiva samo je proširila njegove poglede na mnoge teme, kaže Franz. Rado se prisjeća posjete Washingtonu gdje je držao govor pred afro-američkim studentima. U razgovoru s njima mu je postalo jasno da su diskriminirane skupine povezane kroz slična iskustva s rasizmom.

”Potrebno je napraviti savez diskriminiranih. Pritom, ne treba zaboraviti da postoje specifične forme rasizma i diskriminacije. Štaviše, to znači da uz pomoć prikupljenog, sveobuhvatnog istorijskog pamćenja različitih skupina treba prepoznati sustav koji stoji iza svega”, objašnjava Franz.

Svojom odlukom da ode u politiku Franz je mnoge iznenadio. I sam priznaje da je dugo o tome razmišljao i tu odluku odugovlačio. Ali, ranije su druge stvari bile njegov prioritet: 2012. godine utemeljio je Hildegard-Lagrenne zakladu koja se bori protiv anticiganizma u sektoru obrazovanja. Kao komunikacijski trener bavio se demontažom desničarskih parola u školama i drugim obrazovnim institucijama.

Franz je ostavio traga i kao muzičar. Djelo koje je pisao za violinu ”Mare Manuschenge” (Za naše ljude) muzički je dio berlinskog spomenika za Rome i Sintije koji su ubijeni za vrijeme nacionalsocijalizma. To je za njega, kaže, bila velika čast i odgovornost. Želja mu je bila da se muzička tradicija Roma i Sintija čuje već u prvom tonu.

Očuvanje romske umjetnosti i kulture je za Franza i danas važan zadatak kao političara. Kako bi se osigurala zaštita romskih kulturnih dobara i u budućnosti, potrebno je da se više ljudi iz romske zajednice uključi u politiku, napominje on.

”Volio bih da mladi ljudi shvate da politički rad ima izravan utjecaj na svakodnevni život i na vrijednosti koje definiramo kao važne i ispravne. U politici ne samo da možemo zahtijevati pravednu participaciju, već za nju trebamo preuzeti odgovornost”, kaže Franz.

Borba protiv predrasuda

Evropski zastupnik se danas kroz osmijeh prisjeća reakcije njegovih kolegica i kolega kada je prvi put sa kamp-prikolicom došao pred Evropski parlament. Neki su ga čak pitali želi li time samo naglasiti stereotipe, što je on demantirao. ”Nema razloga da bježim od svoje kulture. To bi bila kapitulacija pred mišljenjima drugih, što za mene ne dolazi u obzir”.

U okviru svog rada na evropskoj strategiji inkluzije i participacije Roma u Europi, Franz stavlja borbu protiv predrasuda u fokus svog djelovanja. Političar zahtijeva pravni okvir za pravednu participaciju Roma koji žive u evropskim zemljama. ”Neće biti nikakvog konkretnog napretka sve dok se u Evropskoj uniji participacija temelji na dobrovoljnoj bazi. Želimo nešto opipljivo, jer jedino ono što je uklesano u zakon imat će u stvarnom životu težinu”.

Međutim, Franz kritizira činjenicu da Evropska komisija oklijeva po pitanju usvajanja takvih zakona. S jedne strane je integracija romskih zajednica u te procese komplicirana, a s druge strane takve inicijative mogu izazvati negodovanje desničarskih i konzervativnih struja, dodaje on.

Uticaj evropske politike prema Romima je sve vidljiviji i u Njemačkoj. Nedavno je imenovan i prvi vladin povjerenik za borbu protiv anticiganizma, Mehmet Daimagüler. Ta nova funkcija na nacionalnoj razini je važna, kako bi se učinkovito podržali planovi savezne vlade po pitanje strategije inkluzije Roma i Sintija, objašnjava Franz, piše DW.

”Tužna je činjenica da je anticiganizam, usprkos teškom naslijeđu genocida nad Sintima i Romima, još uvijek dio svakodnevice u Njemačkoj. Mehmet Daimagüler donosi potrebnu ekspertizu i političko iskustvo, kako bi se više pažnje posvetilo toj temi”.