Pusić o izjavama Radmana: Da li se Hrvatska slaže s Dodikom, a ne slaže s Komšićem

Izjava hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordan Grlića Radmana da u Zagrebu "nitko neće službeno primiti" aktualnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, istaknuvši da je njegovim izborom "prekršen Daytonski sporazum jer ne predstavlja Hrvate u toj državnoj instituciji", izazvala je reakcije i otvorila brojna pitanja o politici zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini. 

Grlić Radman je rekao kako nije moralno da se Željko Komšić "deklarira kao predstavnik hrvatskog naroda". Svakako je zanimljivo da ovakve ocjene iz Zagreba dolaze uoči Dana državnosti Bosne i Hercegovine. 

Komšić odbija da komentira izjave koje se u najmanju ruku mogu okvalificirati kao miješanje u unutrašnje odnose susjedne zemlje. 

Komuniciranje s institucijama

Najmanje je bitno što o Komšiću misli jedan Grlić Radman, ali kada to kaže šef diplomatije 28. članice EU i NATO-a, onda je to već poruka koja jasno govori stavu susjedne države. 

U izjavi za Radiosarajevo.ba ovakvu poruku Grlić Radman komentirala je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske i članica Sabora RH, političarka koja je, zajedno sa Jadrankom Kosor, uvela svoju zemlju u Evropsku uniju (EU), intelektualka koja simbolizira demokratsku Hrvatsku. 

"Logično bi bilo da Hrvatska država komunicira s institucijama bilo koje druge države s kojom ima diplomatske odnose pa tako i Bosnom i Hercegovinom. Obzirom da je na najvišem nivou primljen član Predsjedništva BiH – Srbin (Milorad Dodik), logika i protokol zahtijevaju da na isti način budu primljena i druga dva člana Predsjedništva BiH, uključujući i Komšića - Hrvata. To ne može imati veze sa slaganjem ili naslaganjem s njegovim političkim stavovima", kazala je Pusić.  

Ona podsjeća da su svatrojica izabrana u skladu s Daytonskim sporazumom i pripadajućim Ustavom BiH.

Primjedbe na politiku 

"Po toj logici, to bi značilo da se hrvatska politika slaže s Dodikom, ali ne slaže s Komšićem. Ja, također, imam ozbiljnih primjedbi na Komšićevu politiku. Naročito ponašanje njegove stranke u rušenju vlasti u Kantonu Sarajevo. Ali to ne može utjecati na formalne odnose između dviju država ili službeni protokol", zaključila je Pusić. 

Podsjetimo, Pusić je javnosti u Bosni i Hercegovini, osim kao osnivačica i jedno vrijeme predsjednica Hrvatske narodne stranke, ostala poznata 1993, kada s kolegama Slavkom Goldsteinom, Vladom Gotovcem, Krstom Cviićem, Ivom Bancem i Ozrenom Žuncem objavila otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu, od koga su zatražili ostavku zbog njegove politike prema Bosni i Hercegovini. 

Otad, pisala je ranije Al Jazeera Balkans, za Pusić nije bilo dileme o tome da je Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država, a svako prekomjerno i neustavno miješanje hrvatske politike u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine javno je osuđivala.