Prva iskra u buretu evropskog baruta: 111 godina od Sarajevskog atentata
Stotinu i jedanaest godina kasnije, Sarajevo i dalje nosi težinu dana kada je nekoliko hitaca odjeknulo ulicama grada i otvorilo vrata najkrvavijem poglavlju ljudske historije.
Bio je 28. juni 1914. godine. Tog prijepodneva, na obali Miljacke, u samom srcu Sarajeva, mladobosanski revolucionar Gavrilo Princip ispalio je dva hica koja su ubila austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Ti hici nisu ubili samo jedan carski par. Pokrenuli su lavinu političkih, vojnih i društvenih potresa koji su preoblikovali čitav svijet. Upravo u Sarajevu, tom ljetnom jutru, ispisana je prva rečenica najtragičnijeg poglavlja 20. stoljeća.
Oglasila se uprava Al Jazeere: "Odluka je dio šire strategije. I dalje ćemo izvještavati o Balkanu"
Dani koji su prethodili
Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija u Sarajevo su stigli s namjerom da prisustvuju vojnoj paradi i inspekciji trupa. Iako se činilo da je riječ o rutinskoj carskoj posjeti, mnogi su je doživljavali kao provokaciju – ne samo zbog tenzija između Beča i Beograda, već i zbog činjenice da se posjeta odvijala upravo na Vidovdan, dan koji za Srbe ima poseban historijski i simbolički značaj, jer podsjeća na Bitku na Kosovu 1389. godine.
Bosna i Hercegovina je, šest godina ranije, 1908, anektirana od strane Austro-Ugarske, što je dodatno podiglo tenzije u regionu. Sarajevske ulice tog dana bile su pod prismotrom, ali i napete. Prijestolonasljednik je, unatoč upozorenjima, insistirao da ostane vjeran planiranoj ruti. Bio je poznat po tvrdoglavosti, ali i po želji da se približi narodu.
Zavjera, mladi atentatori i kobna greška
Organizacija atentata uključivala je nekoliko mladih ljudi povezanih s organizacijom Mlada Bosna, idealističkim pokretom sastavljenim od srpskih, hrvatskih i bošnjačkih omladinaca koji su sanjali o oslobađanju Južnih Slavena od habsburške vlasti. Među njima je bio i Gavrilo Princip, devetnaestogodišnji student iz Grahova, siromašan, slabog zdravlja, ali duboko ideološki uvjeren. Atentatori su prošli vojnu obuku i dobili oružje uz pomoć tajne srpske organizacije Crna ruka, na čijem je čelu bio oficir Dragutin Dimitrijević Apis.
Živopisna retrospektiva: Performans kroz prošlost na ulicama Sarajeva
Prvi pokušaj atentata desio se kod mosta Čobanija. Nedeljko Čabrinović bacio je bombu na automobil u kojem su se nalazili Ferdinand i Sofija, ali bomba je odbijena i eksplodirala pored drugog vozila, ranivši nekoliko osoba. Ferdinand je, vidno potresen, odlučio posjetiti ranjene u bolnici, promijenivši rutu. Upravo tada, vozač je greškom skrenuo u pogrešnu ulicu – Franjevačku – gdje se slučajno zatekao Princip, koji je, ne vjerujući u priliku koja mu se ukazala, ispalio dva hica. Sofija je pogođena u stomak, Franz Ferdinand u vrat.
Njegove posljednje riječi bile su: "Soferl, Soferl, nemoj umrijeti! Ostani živa zbog naše djece!" Oboje su preminuli nekoliko minuta kasnije.
Šta je Sarajevo reklo svijetu?
Ono što je uslijedilo nije bio samo sudski postupak protiv atentatora, već diplomatska kriza svjetskih razmjera. Austro-Ugarska je, uvjerena da je atentat bio inspiriran i podržan iz Srbije, postavila Beogradu ultimatum s deset tačaka. Iako je Srbija prihvatila gotovo sve zahtjeve, odbijanje jedne tačke bilo je dovoljno da 28. jula 1914. godine Austro-Ugarska objavi rat Srbiji.
Time je pokrenut lančani domino efekat u kojem su savezništva automatski uvlačila ostale evropske sile u rat. Njemačka staje uz Beč, Rusija uz Srbiju, potom ulaze Francuska i Velika Britanija. Već u avgustu Evropa je u plamenu, a svijet uvučen u prvi globalni rat.
Svijet u ruševinama
Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918. godine. Bio je to prvi totalni rat – rat u kojem nije bilo jasne linije između bojišta i civilnog stanovništva. Korištene su nove tehnologije: rovovi, tenkovi, hemijsko oružje, zračni napadi, mitraljezi. Bilans rata je poražavajući: više od 16 miliona mrtvih i preko 21 milion ranjenih. Osim ljudskih žrtava, razoreni su gradovi, ekonomski sistemi, ideje i čitavi svjetonazori.
U ratnom vihoru nestale su četiri velike imperije: Austro-Ugarska, Osmansko Carstvo, Njemačko i Rusko Carstvo. Rat je stvorio preduslove za kasnije globalne potrese – uspon fašizma, Oktobarsku revoluciju, krizu Versajskog mira i konačno – Drugi svjetski rat.
Sarajevski mostovi su duša i srce grada: Priča o simbolima historije bh. prijestolnice
Sarajevo: Grad gdje je historija progovorila
Iako tada samo provincijska prijestolnica jednog velikog carstva, Sarajevo se preko noći našlo u centru svjetske historije. Latinska ćuprija i obližnja kavana Moritz Schiller postale su simboli događaja koji su promijenili sudbinu čovječanstva. Danas, Muzej Sarajevo 1878–1918 čuva uspomenu na ovaj događaj kroz originalne eksponate, rekonstrukcije i obrazovne programe.
Na dan godišnjice, grad oživljava duh epohe: organizuju se javni programi, kostimirane šetnje, predavanja, a mjesto atentata postaje simbol opomene – ne slavljenja.
111 godina kasnije: Da li smo išta naučili?
Pitanje koje ostaje, više od jednog stoljeća kasnije, nije samo zašto se desio atentat, nego zašto je jedan metak mogao pokrenuti svjetski rat. Atentat u Sarajevu bio je iskra – ali Evropa je već bila natopljena barutom. Tenzije među imperijama, nacionalizmi, kolonijalna pohlepa i međusobno nepovjerenje – sve je to čekalo povod.
Zato je podsjećanje na 28. juni 1914. više od historijskog datuma. To je podsjetnik na krhkost mira, važnost diplomatije i odgovornost lidera. Sarajevo, kao mjesto gdje je 20. vijek zaista počeo, i dalje šapuće lekciju svijetu: Kada prestanemo učiti iz prošlosti, budućnost postaje talac naše nepažnje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
