Prije tačno 50 godina otvorena Skenderija: Pogledajte kako je tu noć bilo u Sarajevu
Na području Skenderije i oko ušća Koševskog potoka bilo je nekada malo naselje sa ciglanom u rimsko doba. Bilo je naseljeno i tokom srednjeg vijeka, tu se nalazila Stara Varoš ili torkovište. O tome svjedoče stećci na Skenderiji kod taksi štanda, izvučeni iz korita Miljacke.
Kada je Skender-beg Mihajlović od 1485. do 1490. godine po drugi put bio bosanski namjesnik, izgradio je na mjestu današnjeg Centra Skenderija nakšibendijsku tekiju i imaret. Na lijevoj obali Miljacke sagradio je tekiju nakšibendijskog reda, do nje imaret i musafirhanu, do kojih je doveo vodu sa Soukbunara, te nekoliko česmi.
Na drugoj obali Miljacke napravio je veliki dvor, do njega karavansaraj s jedanaest dućana u prizemlju i povezao ih mostom preko Miljacke. Oko tih objekata se razvija mahala Skender-begova, koja je imala svoj mali trg (čaršiju) na mjestu gdje je današnji park ispred Općine Centar. Njegov sin Mustafa beg Skenderepašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini i za njeno održavanje ostavio veliki posjed zvani Vesela Straža u blizini grada Akhisara (Prusca).
U Austrougarsko doba na ovom području bio je Cirkus Platz.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije s džamije je skinut olovni pokrov pod izlikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra.
Naime, 60-ih godina, dok je na tom području bilo i fudbalsko igralište, donosi se odluka o izgradnji KSC Skenderija. Uklanja se munara i pravi se veliki betonski most pored poznatog Ajfelovog mosta. Tih godina počinje rasti i Centar Skenderija koji danas poznajemo. Jedinstveno je djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina.
U njemu se prepliću prostori namijenjeni raznorodnim sportskim događajima, kulturnim manifestacijama različitih obima, te brojni ugostiteljski objekti, a 1969. godine, kada je otvorena, dobila je nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
A, otvorena je tačno na današnji dan prije 50 godina, 29. novembra 1969. godine.
Bila je to spektakularna, filmska noć u Sarajevu, kada je premijerno prikazan kultni film Veljka Bulajića - Bitka na Neretvi, koji je bio nominiran i za Oskara.
Naravno, "creme de la creme" ekipu te noći predvodili su predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka. Tu su još bili i jedna od tada najljepših žena svijeta - Sophia Loren, zatim Omar Shaarif, zvijezda filmova Lorence od Arabije i Doktor Živago, kao i jugoslovenski filmski bardovi Bata Živojinović, Boris Dvornik, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić...
Jer nije svakog dana premijera domaćeg filma u kojem glume holivudske zvijezde Orson Welles i Jul Briner, a plakat za sami film izradio je jedan od najpoznatijih slikara Pablo Picasso tražeći za njega sanduk najboljeg jugoslovenskog vina.
Pogledajte kako je te noći bilo u Sarajevu:
Nestajanje Skenderije
1984. godine, za vrijeme Olimpijade, Skenderija je bila domaćin brojnih sportskih takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.
Nakon toga je bilo mjesto gdje se, posebno zimi, okupljala mladost, mjesto gdje se stvarala ljubav prema sportu i muzici. Tamo su bili Privredni grad, dvorane za sportove i koncerte, a oni malo stariji sjetit će se i da je plato ispred Skenderije bio "dom" prve tzv. "balerine" (velika vrteška) u Sarajevu.
Potom je došao rat, Skenderija je devastirana, a njeno propadanje nastavilo se i poslije.
Nedavno je održana i javna diskusija o tome šta bi se u budućnosti trebalo desiti sa Skenderijom.
Večeras će, na njen 50. rođendan, u Skenderiji pjevati Haris Džinović.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
