Također, Kapo je najavio i Sajam turizma, te to da planiraju obnoviti nekadašnji Novogodišnji vašar u modernom ruhu.
Svi građani koji su sačuvali karte ili fotografije sa otvaranja Skenderije pozvani su da se jave Centru kako bi dobili posebne ulaznice.
Najavio je i kako će uskoro biti predstavljen projekat koji će promijeniti izgled Skenderije. Kapo je istakao da još uvijek nije nađeno rješenje za privredni grad, ali da postoji ideja da tu bude centar za plaćanje komunalnih usluga, centar informatičkih tehnologija.
Emir Nuhanović rekao je da mu je čast što vraćaju kulturu u Skenderiju, razlog zbog kojeg je napravljena. Istakao je kako je tražio od Ministarstva da dvorana Mirza Delibašić dobije vlastito ozvučenje kako bi se izdigla. Najavio je muzičko-scenski spektakl kakav nije viđen u Sarajevu nakon rata, a kojeg su voljele Sarajlije.
"Najbolja europska Carmina Burana iz Sjeverne Makedonije dolazi u Sarajevo. Uspjeli smo okupiti najbolje umjetnike iz Portugala, Španije, Srbije itd. Na sceni će 30. novembra biti 150 umjetnika", rekao je Nuhanović. Plan je i da sa ovom predstavom idu u Kinu. Također, najavio je i kako su napravili fond s muzičkim instrumentima koje će posuditi mladim umjetnicima na period od godinu dana. Među prvim instrumentima je i najvrijedniji u BiH ikada, violina koju će dobiti talentirana umjetnica iz BiH. Violinu i trubu, također, dobit će učenici Srednje muzičke škole u Sarajevu.
Nuhanović je pozvao građane da poklone instrumente koji im skupljaju prašinu, a oni će objaviti imena donatora i onih kojima su instrumenti posuđeni. Također, najavio je i pokretanje zdravstvenog turizma u BiH kojeg će prezentirati stručnjaci iz Turske na konferenciji.
Karte za sve događaje su puštene danas u prodaju.
Centar Skenderija uspješno posluje od 29. novembra 1969. godine kada je i premijerno otvoren projekcijom filma "Bitka na Neretvi". Dobio je naziv po čuvenom bosanskom Sandžak-begu Skender-paši koji je davne 1499. godine na ovom prostoru sagradio trgovački centar sa 11 dućana, karavan saraj, dvor, imaret i tekiju. Njegov sin Mustafa-beg Skenderpašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u BiH. Centar Skenderija predstavlja, jedinstveno arhitektonsko djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina. KSC Skenderija je 1969. godine dobio nagradu magazina "Borba", priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.