Preživjeli masakra u Glogovoj: "Komšije su nas izvodile iz kuća, a danas tvrde da nisu ni bili tamo"

Deveti maj 1992. godine zauvijek je promijenio život Omera Delića iz Glogove kod Bratunca.

Tada dvadesetšestogodišnjak, danas jedan od najvažnijih živih svjedoka zločina u ovom podrinjskom selu, preživio je masakr u kojem su snage tzv. Vojske RS ubile desetine bošnjačkih civila, a Glogovu gotovo potpuno spalile.

U ekskluzivnom razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prisjetio se dana kada je, kako kaže, nestao život kakav je do tada poznavao, ali i upozorio da je obaveza preživjelih govoriti istinu zbog generacija koje dolaze.

Trending

Fra Mirko Majdandžić na dženazi Ismeta Hadžića Mutevelije: "Vidio sam čovjeka. Velikog čovjeka"

"Rekli su da nam se ništa neće dogoditi"

Delić kaže da su prve naznake da se sprema nešto mnogo gore od političke krize osjetili još 1991. godine.

"Živjeli smo zajedno, išli u školu zajedno. Niko nije mogao vjerovati da će komšija jednog dana komšiji pucati u glavu. Ali već 1991. godine počela su ubistva iz zasjede i privođenja uglednih Bošnjaka. Prvi put kada bi vas odveli, ispitali bi vas. Drugi put se ljudi više nisu vraćali", priča Delić.

Prisjeća se da je od Bošnjaka zatraženo da predaju oružja uz obećanje da niko neće biti diran.

"Tada su obećali da neće nikoga dirati, a od nas su tražili da predamo naoružanje. U Glogovu su ušli 2. maja, a sedam dana kasnije transporterima su opkolili selo, počeli ga paliti i hapsiti stanovništvo. Tog dana uhapšeno je i strijeljano oko 70 ljudi", svjedočio je Delić i ranije pred Sudom BiH.

Prema njegovim riječima, sve što se dogodilo bilo je unaprijed planirano.

"Cilj je bio da Glogovu 'ofarbaju u plavo', da nestanu Bošnjaci. Sve je bilo organizovano i smišljeno", ističe Delić za portal Radiosarajevo.ba.

"Ubijali su ugledne ljude, policajce, obične civile"

Prisjeća se kako su najprije uklanjani ugledni Bošnjaci, policajci i ljudi koji su predstavljali autoritet u zajednici.

"Uvijek su imali neki izgovor, govorili su da je sve zbog nekoga ili nečijeg postupka. Ako je tako bilo, zašto nisu procesuirali tog čovjeka? To je bio samo izgovor za ono što su planirali", pita se Delić i dan danas.

Prema podacima udruženja žrtava, tokom agresije ubijeno je 388 Bošnjaka iz Glogove, dok je njih 210 stradalo u genocidu počinjenom u julu 1995. godine. Za zločine u Glogovoj pred Haškim tribunalom osuđen je Miroslav Deronjić.

Prije oko 21h

Potresna ispovijest medicinara koji je preživio put smrti: "Marš mira mora trajati do Sudnjeg dana"

U šumi je sreo i majku Emira Sulejmanovića

Tokom napada na selo Delić je teško ranjen, ali je uspio preživjeti.

Tokom bijega kroz šume Podrinja susretao je brojne civile koji su pokušavali spasiti goli život.

Posebno mu je u sjećanju ostao susret s dvije žene, od kojih je jedna bila trudna.

"Kasnije sam saznao da je rodila Emira Sulejmanovića", kaže Delić, misleći na današnjeg bh. košarkaškog reprezentativca, čija je životna priča također neraskidivo povezana s ratnim stradanjima njegove porodice.

Delićeva supruga uspjela je s djecom autobusom napustiti Bosnu i Hercegovinu, prvo otići u Sloveniju, a potom u Švicarsku, gdje i danas žive.

"Danas ih srećem, a svi tvrde da nisu bili tamo"

Iako povremeno dolazi u Bratunac, kaže da je najteže suočiti se s ljudima koje poznaje cijeli život.

"Dođem u Bratunac, niko me ne dira. Ali sretnem svoje komšije koje su učestvovale u progonima, pljačkama i svemu što se dešavalo. Interesantno je da svaki od njih tvrdi kako nije bio tu, da je bio u magacinu ili negdje drugo. Ispada da smo mi bili ćoravi pored očiju", naglašava.

Dodaje kako ne traži osvetu, već istinu.

"Neka objasne zašto su odvodili ljude, zašto su ih ubijali pored rijeka i ispred njihovih kuća. U Glogovoj su ubijeni ljudi koji nikome ni mrava ne bi zgazili", kaže ovaj preživjeli svjedok.

"Naša je obaveza da govorimo istinu"

Delić smatra da najveću odgovornost danas imaju preživjeli svjedoci.

"Mi koji smo Allahovom voljom preživjeli imamo obavezu da pričamo istinu. Ne smijemo lagati niti dozvoliti da drugi našu priču preinače u svoju."

Posebnu poruku uputio je mladim Bošnjacima.

"Nemojte se dijeliti. Svaki problem rješavajte razgovorom, gledajući jedni druge u oči. Dok smo bili zajedno, bili smo jači. Ne dozvolite da nas bilo ko okrene jedne protiv drugih", ističe.

Na kraju razgovora izgovara rečenicu za koju kaže da najbolje opisuje njegovo viđenje današnje Bosne i Hercegovine.

"Imamo državu Bosnu i Hercegovinu koju smo dobili s puškom u ruci, ali čini mi se da ćemo je izgubiti s perom u ruci."

Omer Delić danas redovno učestvuje na obilježavanjima godišnjica zločina u Glogovoj, gdje mladim generacijama prenosi svoja svjedočenja, poručujući da kultura sjećanja i istina predstavljaju jedini način da se ovakvi zločini nikada i nikome više ne ponove.

Prije 4 dana

"Da se ne zaborave Vukovar i Srebrenica": Iz Varaždina biciklima krenuli na put dug 850 kilometara

Za zločin u Glogovoj osuđen Miroslav Deronjić

Za zločine počinjene u Glogovoj pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odgovarao je Miroslav Deronjić, tada vodeća politička ličnost bosanskih Srba u Bratuncu.

Prema presudi Haškog tribunala, Deronjić je 8. maja 1992. godine izdao naređenje bratunačkoj Teritorijalnoj odbrani i policijskim snagama da napadnu i spale dio nebranjenog sela Glogova. U napadu je ubijeno 65 bošnjačkih civila, dok su džamija, porodične kuće i druga privatna imovina uništeni, a veliki dio sela sravnjen sa zemljom.

Deronjić je tokom postupaka pred Haškim tribunalom svjedočio i u više drugih predmeta, uključujući procese protiv Momira Nikolića, Radislava Krstića, Vidoja Blagojevića i drugih, kao i protiv Slobodana Miloševića i Momčila Krajišnika.

Na osnovu sporazuma o priznanju krivice, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio ga je na 10 godina zatvora zbog progona bošnjačkog stanovništva u Glogovoj.