Presuda koja mijenja svijet: Međunarodni sud pravde stao uz klimatsku pravdu

Međunarodni sud pravde (MSP) donio je u julu 2025. godine savjetodavno mišljenje koje bi moglo označiti prekretnicu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Iako formalno nema obavezujuću snagu, ovo mišljenje, koje se odnosi na obaveze država u vezi s klimatskim promjenama, smatra se jednim od najznačajnijih pravnih dokumenata u razvoju međunarodnog prava okoliša i ljudskih prava u posljednjim decenijama.

Kako navode Iva Marković i Strahinja Macić iz organizacije za političku ekologiju Polekol, MSP je ovim mišljenjem potvrdio da države imaju pravnu dužnost da djeluju protiv klimatskih promjena — i to ne samo zbog zaštite prirode, nego i radi očuvanja osnovnih ljudskih prava poput prava na život, zdravlje i dostojanstven život.

Od učionice na Fidžiju do Suda u Hagu

Zanimljivo, inicijativa koja je dovela do ovog mišljenja potekla je od učenika s pacifičkih ostrva koji su se, suočeni s porastom nivoa mora i ekstremnim vremenskim pojavama, obratili međunarodnoj zajednici tražeći pravdu. Njihov zahtjev, koji je kasnije preuzeo Vanuatu uz podršku više od 130 država, pretvoren je u Rezoluciju Generalne skupštine UN-a 77/276, nakon čega je MSP pozvan da iznese pravno mišljenje o klimatskim obavezama država.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Sud je, u svom mišljenju, potvrdio ključne principe međunarodnog prava: dužnost sprečavanja prekogranične štete, obavezu saradnje, dužnost postupanja s dužnom pažnjom, kao i međugeneracijsku pravičnost i princip održivog razvoja.

Klimatska pravda – između prava i politike

Mišljenje MSP-a dolazi u trenutku duboke geopolitičke nestabilnosti i sve veće militarizacije svijeta, koja dodatno pogoršava klimatsku krizu. Marković i Macić upozoravaju da vojne emisije ugljika i dalje ostaju izvan dometa klimatskih sporazuma, iako oružane snage velikih sila proizvode emisije veće od mnogih srednje razvijenih država.

"Militarizacija, tretirana kao pitanje nacionalne sigurnosti, ostaje izvan javnog nadzora, dok njen stvarni doprinos klimatskoj destabilizaciji ostaje nekažnjen", ističu autori.

Značaj za Balkan: Od pravnih normi do stvarnih promjena

Za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH i Srbiju, ovo mišljenje otvara prostor za jačanje prava građana na zdravu životnu sredinu i za strateške klimatske parnice protiv onih koji svojim djelovanjem ugrožavaju javno dobro.

Kao važan presedan u evropskom kontekstu, autori izdvajaju presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz aprila 2024. godine u slučaju Verein KlimaSeniorinnen Schweiz protiv Švicarske, kojom je utvrđeno da države imaju obavezu djelotvorno smanjivati emisije stakleničkih plinova radi zaštite zdravlja i života svojih građana.

"Za naš region to znači da mišljenje MSP-a i presude ESLJP-a mogu postati snažno pravno uporište za borbu protiv klimatske nepravde, posebno u državama gdje je institucionalna odgovornost slaba, a ekološki aktivizam sve češće potiskivan", naglašavaju Marković i Macić.

Pravo kao alat klimatske borbe

Mišljenje MSP-a ne obavezuje države formalno, ali im postavlja jasne standarde i očekivanja: od transparentnosti i saradnje do odgovornosti za štetu i kompenzaciju pogođenima.
Kako autori zaključuju, pravo samo po sebi ne može zamijeniti političku volju, ali može postati ključni alat u rukama društava koja se bore za klimatsku pravdu.

"Klimatska pravda nije samo pravno pitanje, to je pitanje vrijednosti, solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama", poručuju autori, dodajući da će se "najvažnije bitke voditi ne u sudnicama, nego u učionicama širom svijeta".