Pravo Ljudski: Kad Sarajevo postaje najzagađeniji grad, mi pričamo o okolišu

14. Pravo Ljudski film festival otvoren je u srijedu navečer u sarajevskom kinu Meeting Point čuvenim filmom "Vrijeme za igru" Jacquesa Tatija.

Tim povodom u emisiji „Četvrtkom o kulturi“ na Radiju Sarajevo gostovale su direktorica festivala Kumjana Novakova i Maja Abadžija, koordinatorica komunikacijskog tima.

Pravo Ljudski Film Festival ove godine o temi očuvanja okoliša

"Pravo Ljudski Film Festival ove godine će naglašavati hitnost podizanja svijesti i razvitka senzibiliteta za jedan od najvećih izazova čovječanstva danas - očuvanje okoliša", rečeno je danas na konferenciji za medije 14. po redu festivala koji će u Sarajevu biti održan od 27. novembra do 2. decembra.

„Pravo Ljudski festival jednim dijelom želi da se fokusira na teme koje spajaju film i društvene teme. Ove godine dok smo spremali festival desila se svijetu jedna divna mlada žena Greta Thubnerg i desilo se da smo ozbiljno počeli razgovarati o klimatskim promjenama i okolišu, tako da smo se odlučili posvetiti temu zaštiti okoliša“, rekla je Novakova navodeći da se festival odvija uvijek krajem jeseni kada Sarajevo postaje među najzagađenijim gradovima na svijetu, te su zbog toga odlučili da se pokrene pitanje individualne odgovornosti i o tome kako trebamo svi mi promijeniti svakodnevne navike kako bi očuvali okoliš.

Etika kraja svijeta: vizuelni identitet 14. Pravo Ljudski Film Festivala

Pravo Ljudski Film Festival kroz svoje 14. izdanje naglašava hitnost podizanja svijesti i razvitka senzibiliteta za ono što vjerujemo da je najveći izazov čovječanstva danas: okoliš. Festivalski program promišlja pitanja klime, zagađenja i otpada u trenutku kada svi polako shvatamo razmjere ekološke krize. Programom želimo istaći međugeneracijsku odgovornost i odgovornost prema drugome životu.

Etika kraja svijeta

Abadžija je u emisiji govorila o vizuelnom identitetu festivala koji i ove godine ide u paru sa temom festivala, a njegov autor je i ove godine je Amir Berbić.

„To što smo do sada kao čovječanstvo uradili planeti je itekako poguban, pa su ujedno i te boje i način kako je urađen plakat govori o tome kako moramo promišljati ovaj problem“, rekla je Abadžija o tome kako moramo promišljati o svim odlukama koje donosimo – da li o recikliranju ambalaža ili o reakcijama nadležnih.

„Imali smo priliku u posljednje vrijeme čitati o planovima o rješenju zagađenosti, što također govori o slojevitosti. Čujemo ih kako govore sad će kiša i snijeg, je li stvarno se oslanjamo da će nas to spasiti“, prokomentirala je Abadžija skrečući pažnju na promotivni video festivala na kojem se vidi plavo nebo i dimnjaci.

Spot je snimljen u BiH, a radila ga je agencija Fabrika.

„Jednostavno je do nas“, rekla je Abadžija.

Film koji je otvorio festival je klasik, pojasnila je Novakova, a riječ je o temi o kojoj su se bavili umjetnici oduvijek.

„Na jedan način radi se o filmskoj karikaturi, tj. karikaturi iracionalnog odnosa čovjek-okoliš i potencira ridikulne navike koje kreiramo, s ciljem promocija, napretka, a gdje idemo ne znamo“, prokomentirala je Novakova.

Novakova je navela kako moramo raditi na odrastanju i po njoj film oslikava baš tu karikaturu progresa.

Kako je rekla, svake godine pokušavaju festival otvoriti film koji će popularizirati program festivala i govoriti jezikom publikom.

"Zumiraj prava"

„Zumiraj prava“ je festival za mlade koji je ove godine u nešto manjem obimu nego ranije, te u nekoj vrsti vanrednog programa, gdje tematiziraju ekološku krizu.

„To je festival unutar festivala gdje mladi spajaju ljubav prema filmu, kritičko mišljenje. Ove godine prikazujemo i filmove unutar 'Graničnog prijelaza' gdje sarađujemo sa Doc Festom i drugim festivalima ove vrste gdje se mladi ljude uče raditi na filmu kolaborativno, gdje je to njihov zajednički rad te je to jedna kreativna životna lekcija za njih“, rekla je Abadžija navodeći kako su mladi iz četiri zemlje radili na bliskim temama.

Ove godine imaju i filmsku kritiku, te je najviše kritičarki, gdje se trude da se publici predstavljaju najbitnije teme i vraćaju kritički duh umjetničkoj sceni BiH.

Abadžija je prokomentirala kako je u filmsku kritiku dospjela iz književne, te kako je to prirodan spoj jer se sada bavi novinarskim poslovima. Smatra kako su poslovi kritičara danas slabo plaćeni u BiH, te kako se slabo cijene.

Direktorica Novakova je pojasnila kako se festival razvio unutar jedne obrazovne institucije, te kako su bili svjesni da festival nije najsretnije rješenje jer ide ka tabuizaciji kulture.

"S druge strane nemoguće je osnovati i opstati kao kulturna institucija stalno", pojasnila je Novakova navode organizatora da je PLJFF i antifestival naglašavajući kako kultura nije zabava i nešto što se treba održavati jednom u 365 dana.

Naglasila je i kako imaju važan obrazovni program kroz kojeg misle da kreiraju identitet antifestivala, dijeljenje svega onog što znaju i ne znaju sa mladima.

Takmičarski i retrospektivni program

Takmičarski program "Extra Muros" je program posvećen novim hrabrim autorima i autoricama, ljudi koji se tek okušavaju u filmu i koji tim činom uvode nešto novo u filmski jezik.

"Ove godine ih imamo šest, danas kreću oficijelno. Prva priča je interesantna 'Priča o mom imenu' iz Čilea i vrlo smo sretni da donosimo ličnu priču nakon svega što se dešava tamo i da otkrijemo sve nepoznanice o tom društvu", rekla je Novakova.

"To je program koji pokušava, i pored svih finansijskih poteškoća, da dovede i autore i autorice da govorimo o temama koje su pokrenule snimanje filma. Žiri je petočlan ove godine", otkrila je direktorica festivala Kumjana Novakova.

Također, festival ima i retrospektivni program koji će obuhvatiti 23 filma.

Festival će trajati do 2. decembra.