Petnaest pitanja za Dragana Čovića: Pogledaj dom svoj, anđele!

Svojevremeno je Nedžad Latić nudio "dukat" bošnjačkim prvacima ako kažu samo riječ "korupcija" u predizbornoj kampanji. Taj "dukat" bi zaista trebao pokloniti, ali lideru Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dr. Draganu Čoviću, koji se u septembru 2025. godine usudio spomenuti jednu drugu važnu riječ – "zakon".

Piše: Analitički tim portala Radiosarajevo.ba

"Bez poštivanja zakona neće se moći graditi ni vjerski ni bilo kakvi drugi objekti", rekao je dr. Čović, aludirajući očito na slučaj harema Radimlja.

Trending

Vrijeme je za novu Fronteru i vrhunsku njemačku kvalitetu od sada uz čak 8 godina Opel garancije!

Danas, kada Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru raspisuje nabavku za četvrtu fazu radova na izgradnji zgrade u centralnoj zoni Grada Mostara, po "principu sile", dok se za projektom vuku krivične prijave koje su Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH (POSKOK) predali predstavnici Mostarskog kruga i koje iščekuju presude pred Općinskim sudom Mostar, a koje bi mogle "dokazati da je projekat (HNK) od početka bio nezakonit”, ova gore spomenuta tvrdnja lidera Hrvatske demokratske zajednice mogla bi u najmanju ruku izgledati kao cinizam ili groteska.

Budući da se Čović uhvatio "zakona", bilo bi ga – zbog poslovične zaboravnosti ovdašnjeg puka i medijske zajednice – podsjetiti na najmanje 13 slučajeva iz skoro četvrt stoljeća, što indirektnog (vrijeme mandata Bariše Čolaka), što direktnog vođenja te stranke i učešća u vlastima države Bosne i Hercegovine, čije zakone bi Središnjica u Mostaru (kao i "partner" i "saveznik" iz Banje Luke) najradije derogirali.

1. Slučaj "Hrvatsko narodno kazalište"

Udruženje građana Mostarski krug uputilo je u junu 2025. otvoreno pismo visokom predstavniku Christian Schmidt povodom nastavka nezakonite izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u centralnoj gradskoj zoni Mostara. Radi shvatanja suštine dugogodišnjeg problema HNK, valja upravo je ovo pismo korisno kao sažetak jednog eklatantnog primjera pravnog nasilja i političke sile.

U tom, trećem pismu visokom predstavniku ukazuje se na kršenje zakona, urbanističkih planova i demokratskih principa. Optuživali su gradonačelnika Mario Kordić i inspektora Marin Musa za davanje obmanjujućih informacija.

Ukazivali su da stručne analize pokazuju da se objekat gradi izvan regulacionog plana iz 1995. godine. Tlocrtna površina premašuje dozvoljenu za oko 987 m² (2.910 m² umjesto 1.923 m²). Ukupna površina prelazi 5.000 m², što predstavlja kršenje više zakona. Inspekcija je utvrdila da na terenu ne postoji validna građevinska dokumentacija. Uprkos tome, gradonačelnik je najavio prijave protiv inspektora, što se tumači kao politički pritisak.

Svemu uprkos, gradonačelnik Mario Kordić i HDZ idu dalje, jer oni provode "Čovićev zakon..."

2. Što li mi se Radobolja muti...

Mediji su 2013. godine otkrili da je u okružju jednog od najljepših mostarskih naselja Bare, na parceli površine 2.000 metara kvadratnih, izgrađena rezidencija predsjednika HDZ-a BiH Dragan Čović. Kupovinu zemljišta u naselju Bare, "u kojem je stambena izgradnja zabranjena", Čović je najprije negirao, a kasnije o tome nije želio govoriti, ružeći čak one medijske predstavnike koji su se usuđivali išta pitati u Središnjici. Kako je porodica Čović izgradila objekat mimo svih planova, u Uredu za urbanizam Mostara, kojim je tada rukovodila nekadašnja potpredsjednica mostarskog HDZ-a Marina Deronjić (koja će u velikom transferu 2022. godine završiti u Elektroprivredi HZHB), novinari do danas nisu saznali.

Prema izvještaju Radija Slobodna Europa iz 2013, vila – koja zvanično pripada Čovićevoj kćerki i zetu – grandiozan je objekt sastavljen iz dva dijela, na oko 2.000 kvadratnih metara. Izgradnjom objekta preusmjeren je tok rijeke Radobolje, iz čijeg se izvorišta napaja veći dio grada Mostara. Iako su vijećnici Gradskog vijeća krajem 2012. usvojili određene izmjene prostornog plana, one se nisu odnosile na zemljište naselja Bare, koje se i dalje može "koristiti isključivo za sport i rekreaciju s obzirom na neposrednu blizinu šetnica, rasadnika i izvorišta".

Mostarski novinari su ostali bez odgovora na pitanje: otkud tri miliona eura za izgradnju velebnog objekta? Zna se!

3. Spomenik Blajburškim žrtvama

Budući da se Čović zanima za "slučaj Radimlje", gdje se nalazi harem stolačkih Bošnjaka kojeg je HDZ-ov (čitaj: Čovićev) "svemoćni" gradonačelnik Stjepan Bošković najprije dozvolio, a onda u cijelosti poništio, sjetimo se jedne drugačije "intervencije u prostoru" koju je ovdašnja javnost, naravno, zaboravila! Na Radimlji – u neposrednoj blizini nacionalnog spomenika, čuvene nekropole stećaka pod zaštitom UNESCO – nelegalno je podignut memorijal Blajburškim žrtvama. Učinjeno je to upravo u vrijeme Čovića i njegovog Boškovića.

Pokojni Dubravko Lovrenović, profesor za srednjovjekovnu historiju i tadašnji član Komisije, upozoravao je da je "ugrožen nacionalni spomenik", a drugi historičari su ukazivali da taj objekt djeluje "devastirajuće za integritet nekropole" (A. Zilić), no spomenik je ostao do danas. Štaviše, pod utjecajem HDZ-a BiH kasnije će biti legaliziran putem Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika!?

Eto, tako funkcionira Čovićev zakon.

4. Stari grad Stolac

Da za neke "zakon" ne važi, svjedoči još jedan stolački primjer. Federalna uprava za inspekcijske poslove donijela je u februaru 2020. rješenje kojim je Općini Stolac i načelniku te lokalne zajednice Stjepan Bošković naloženo uklanjanje kamenog križa i 14 betonskih blokova, odnosno postamenata, na lokalitetu Starog grada u Stocu, nacionalnog spomenika BiH. Isto rješenje bilo je doneseno i 16 godina ranije, 2004. godine. Kada su vlasti najavile da će srušiti nelegalne objekte na spomeniku, pa čak i odabrale firmu za to – "desio se narod". Naime, sam Bošković i crkveni velikodostojnici izveli su djecu da spriječe "zakon".

Vrhunski cinizam je da su općinske vlasti kasnije stolačkom Župnom uredu prodale šest lokacija za izgradnju križnog puta, koji vodi do vrha ovog nacionalnog spomenika BiH?!

I to je Čovićev "zakon".

5. Križ i bijes

Veliki bh. pjesnik Mile Stojić u tekstu pod naslovom Križ i bijes u Feral Tribuneu davne 2002. pisao je o "tiraniji hercegovačkih križeva", ukazujući na križeve "gdje im nije mjesto". Ali, to je HDZ-ov zakon. Zato su križevi ilegalno postavljani i u Zukinom "gradu zelene brade", Počitelj. Prema izvještaju Miroslava Prstojevića u Bosanskoj pošti iz 1995., križ je postavljen na Gavrankapetanovoj kuli i na hanu. Kako je svjedočio ovaj autor, "samo ih na drveću nije bilo". U ono vrijeme govorilo se i da se u haremu džamije podiže katolička kapela... Sličan križ postavljen je i u stolačkom Hodovu.

Jer, "čija vjera, tog i država (zemlja)", rekao bi Drago Bojić.

Sve je to HDZ-ov zakon. Zna se.

6. Križ na Humu

HDZ-ova vlast omogućila je postavljanje nelegalnog Milenijskog križa iznad Mostara. Ugledni teolog i novinar Drago Pilsel upozorio je 2024. da se "ogromnim zvonikom i križem iznad Mostara želi pokazati čiji je to grad". Kakav dojam ostavljaju mostarski zvonik i ogroman križ na Humu najbolje je opisao bosanski franjevac Ivo Marković na portalu Lupiga.com: "Kada dođem u Mostar i pogledam u taj toranj i križ nad Mostarom, zastidim se kao kršćanin i vjernik".

Profesor Marković nije bio nekritičan prema načinu gradnje "novih džamija", ali se kao istinski vjernik zgražavao nad onim što je HDZ radio u Mostaru. Dok je za mostarske Bošnjake križ na Humu bio "osnovni faktor podijeljenog Mostara" (M. Rajković), potpisivane su i peticije za njegovo uklanjanje, ali bez efekta. Čak i u ono, mnogo stabilnije vrijeme (2004.), preminuli biskup Ratko Perić odbio je da dođe na otvorenje obnovljenog Starog mosta, tvrdeći da on "nije simbol obnove mira i suživota dok god dijelu građana Mostara predstavlja trn u oku križ na Humu".

Eto, to proizvodi "HDZ-ov zakon" u gradu na Neretvi.

7. Toranj crkve

Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević je, pored križa na Humu, u jesen prošle godine podsjetio i na megalomanski toranj Franjevačke crkve. Crkva je u ratu 1992. godine prilično oštećena uslijed djelovanja snaga bivše JNA, a na njenom mjestu 2003. godine sagrađena je nova crkva većih dimenzija s nesrazmjerno visokim zvonikom. Fra Ivo Marković i o tome ovako piše: "Nad Mostarom nasilno dominira toranj franjevačke crkve, neodmjereno i neukusno izdignut nad gradom. Taj bi toranj trebao biti jedan od znakova koji upućuje ljude na Boga i zadnji smisao života, a gledajući taj toranj, ta na Boga upućena misao neće pasti na pamet ni njegovim graditeljima, a kamoli onima kojima je poruka tornja upućena – da znaju čija je ovo zemlja i čiji je Bog pravi."

Jedan pjesnik je napisao kako ga podsjeća "na cijev uperenu u Boga".

No, i to je Čovićev zakon.

View this post on Instagram

8. Partizansko groblje

Partizansko spomen-groblje u Mostaru godinama je na meti vandala, na kojem su nerijetko ispisivani fašistički simboli i poruke. Samo u jednom slučaju 2022. godine uništeno je 700 spomen-ploča, gotovo sve! Historičar Dragan Markovina rekao je tada da je spomenik više oštećen nego tokom rata. Policija, koju godinama kontrolira Čovićev HDZ BiH, nikada se nije potrudila da provede zakon i spriječi huligane u daljnjem vandalizmu prema ovom spomeniku. Vandalizam se nastavio do danas.

Tako Čović i "čovićevci" provode "zakon".

9. Spomenik herojima FK "Velež"

Na stadionu Pod Bijelim brijegom u Mostaru u januaru 2026. srušen je spomenik koji je bio jedno od prepoznatljivijih njegovih obilježja, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i političkih aktera. Iz FK Velež Mostar poručili su kako je riječ o "grubom udaru na povijesno pamćenje grada Mostara" i antifašističku tradiciju, istaknuvši da je spomenik, podignut 1972. godine, bio trajni simbol sjećanja na stradale igrače i vrijednosti na kojima je klub izgrađen. Naravno, niko nije odgovarao do danas, a HŠK Zrinjski Mostar se cinično oglasio da "predmetna instalacija nije proglašena nacionalnim spomenikom".

To je Čovićev i HDZ-ov zakon.

10. Groblje (ne)mira

Dok stolačkim Bošnjacima osporava pravo i na dostojan ukop, dr. Dragan Čović također "provodi revizionističku politiku" podržavajući izgradnju Memorijalnog centra "Groblje mira" na Bilima između Mostara i Širokog Brijega. SABNOR BiH još je ranije upozorio da je to mjesto gdje se sahranjuju pripadnici ustaškog pokreta iz Drugog svjetskog rata.

"Ustaški pokret u Drugom svjetskom ratu bile su jedinice dobrovoljaca koje su radile najkrvavije zločine, gdje su god došli, na prostoru bivše Jugoslavije. Na kraju krajeva, dovoljno je da je iza njih ostao Jasenovac. Pravljenje ovakvog groblja je zapravo dosljedno provođenje revizionističke politike prema Drugom svjetskom ratu, prema antifašističkoj borbi naroda, ne samo BiH nego čitavog prostora eks-Jugoslavije, koju provodi Dragan Čović kao lider HDZ-a", upozorili su iz SABNOR-a.

Drago Bojić u tekstu za Tačno.net 2022. upozorio je da je "Groblje mira” na Bilima iznad Mostara politički projekt koji služi nacionalnim i crkvenim vođama da nadražuju hrvatsko kolektivno biće, manipuliraju žrtvama hrvatskog naroda i eksploatiraju ljudsku patnju. To groblje je posve suprotno od onoga što mu ime želi reći: niti je pravo groblje niti donosi mir.

I to je "Čovićev zakon". 

11. Komanje brdo

Na Komanjem brdu u Stocu u toku je izgradnja solarne elektrane s ukupnom investicijom od približno 100 miliona maraka, a koju postavljaju radnici iz Kine. Jedan od panela pao je u junu prošle godine na kineskog radnika Wang Xin Boa, koji je podlegao povredama (ni to nije bilo dovoljno zarobljenim institucijama da išta učine na ovom području!?). Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine za portal Hercegovina.info potvrdila je kako je ukupno 71 državljanin Narodne Republike Kine napustio Bosnu i Hercegovinu, dok je 25 kineskih državljana i dalje evidentirano na lokalitetu Komanje brdo u Stocu, gdje su zatečeni prilikom posljednje inspekcijske kontrole.

Prema informacijama iz maja 2025., Upravna inspekcija Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanskog kantona utvrdila je ozbiljne propuste i nezakonitosti u radu Gradske uprave Stoca, vezane za izgradnju solarnih elektrana na državnom zemljištu. Ove nepravilnosti otkrivene su nakon inspekcijskog nadzora provedenog na osnovu prijave Neformalne grupe građana "Stolački otpor", koja već mjesecima upozorava na netransparentan rad gradske administracije.

Građani okupljeni u neformalnu inicijativu "Za Komanje brdo" u više su, također, navrata ukazivali na nedostatak transparentnosti, izostanak javne rasprave i neusklađenost s važećim zakonima o zaštiti okoliša. Prema njihovim tvrdnjama, proces izdavanja dozvola bio je netransparentan, a lokalna zajednica nije bila adekvatno uključena u donošenje odluka koje direktno utiču na prostor i kvalitet života. Uprkos protestima građana, projekt je nastavljen.

Jer, "zakon" ne odgovara HDZ-u.

12. Slučaj "Eronet"

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine pravomoćno je oslobodio predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragan Čović i još šestero optuženih u predmetu sumnjive privatizacije "Eroneta". Presudom Kantonalnog suda u Mostaru od 15. oktobra 2004. i Vrhovnog suda FBiH od 28. februara 2005. prijenos dionica "Eroneta" s nekadašnjeg HPT-a na tri privatna preduzeća označen je protupravnim te je "Eronet" vraćen starom vlasniku HPT-u, odnosno Federaciji BiH. U to vrijeme nezakonite odluke na čelu HPT Mostar donosio je Dragan Čović.

Suđenje Čoviću i ostalima počelo je 11. maja 2011. godine. Održano je svega pet ročišta, a suđenje je okončano nakon nepuna dva mjeseca. Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Mostaru nepravomoćnom presudom oslobodilo je "Čovića i ostale", iako je odvojeni sudski postupak potvrdio nezakonitosti! Zanimljivo, optužnica protiv Čovića u Mostaru podignuta je devet mjeseci nakon isteka roka apsolutne zastare!!! Slučajno, zar ne?!

Izjeo vuk kenjca, rekli bi u Hercegovini. Sudsko vijeće utvrdilo je brojne nedostatke optužnice Kantonalnog tužiteljstva Mostar, koja uopće nije potencirala da dokaže zajedničku djelatnost optuženih u inkriminirajućim radnjama koje im se stavljaju na teret. A pare koje su kroz godine izvučene na ime upravljanja "Eronetom". E, to nije problem – para nema!

13. "Soko" zove orla

Prema izvještajima Radija Slobodna Europa, Dragan Čović državni je rekorder – ako ne po broju optužnica, onda sigurno po broju istraga i krivičnih prijava koje su od 2001. do danas podignute protiv njega. Nakon rata, bio je dugogodišnji direktor firme Soko, koja je u maloj i velikoj privatizaciji gotovo u potpunosti uništena... Naravno, nikada nije odgovarao za bilo šta.

14. Slučaj "Aluminij"

Dok se javnosti podmeće priča o navodnom uspjehu Amira Grossa Kabirija, vlasniku firme "Aluminij Industrija" koja za minornu kiriju (u odnosu na profit koji je u igri), pod Čovićevom zaštitom ušao u mostarski "Aluminij", zaposjeo pogone i drugu imovinu nekadašnjeg bh. giganta, javnost nikada nije dobila odgovore na pitanje ko će i hoće li ikada odgovarati za kriminal težak preko 200 miliona maraka koji je zadokumentiran istragom Financijske policije Federacije BiH.

Izvještaj o "Aluminiju" dostavljen je Tužilaštvu HNK još 2020. godine, a sve su prilike da će dočekati "apsolutnu zastaru", kao i mnogi raniji. Da, "Aluminijem" je godinama vladao HDZBiH, odnosno sam Čović.

Znali su to i radnici ove kompanije, pa je šef HDZBiH jedva 2019. jedva izbjegao bijes ljutitih radnika.

Ali, papir sve trpi, zar ne?!

15. Stotine nelegalnih objekata u Mostaru

HDZ BiH na čelu Mostara ima svog čovjeka već duže od 20 godina. Pokojni Ljubo Bešlić i njegov nasljednik Mario Kordić suvereno su vodili, odnosno vode, vlast u gradu na Neretvi. Prema izvještajima iz 2021. godine, broj nelegalnih objekata u gradu popeo se na čak 700! Prema medijskim izvještajima, kada su se i izdavale dozvole – izdavale su se po principu: "ja tebi, ti meni".

Iako je gradonačelnik Kordić tvrdio da je srušeno oko 100 nelegalnih objekata, sam je priznao da ih je na stotine još nelegalnih. U jesen prošle 2025. čak 81 nosilac stanarskog prava u zgradi Ledara (Ulica Ante Starčevića 32 A, B, C, D i Ulica Alekse Šantića 1 [43]) potpisao je peticiju za zaustavljanje nelegalne gradnje u naselju. Divlja gradnja u Mostaru već godinama je u procvatu. Iako nije jedina odgovorna, vlast HDZ-a BiH je najodgovornija. Čovićev zakon...

Umjesto zaključka

Sve što se događa pod okriljem "zakona", kako ga interpretira HDZ BiH pod vodstvom Dragana Čovića, otkriva duboku i sistemsku zloupotrebu institucija, pravnog poretka i javnih resursa. Iako se u javnosti često poziva na zakonitost, transparentnost i poštivanje institucija, konkretni primjeri pokazuju kako se zakon primjenjuje selektivno – kada odgovara političkoj agendi, a ignoriše kada bi trebao štititi javni interes ili prava drugih.

Ovaj tekst podsjeća da su prostor, imovina, javne funkcije i naslijeđe u Hercegovini posljednjih trideset godina pretvarani u poligon za manifestaciju moći, identitetske dominacije i političkog inženjeringa. I to sve uz tišinu ili aktivnu podršku institucija koje bi trebale biti korektivni mehanizam.

Zato pitanje koje ostaje da visi u zraku nije samo: "Što li mi se Radobolja muti?"

Već: Kada će se zaista početi primjenjivati "zakon" iz Čovićeve poruke s početka teksta.

Dabogda, kćeri... Prije da će biti ona notornog Rojsa: "Ko je jamio, jamio"....