Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv pušenja

Radiosarajevo.ba
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv pušenja
Ilustracija

Duhan je drugi glavni uzrok umiranja u svijetu. Smatra se da će polovina redovnih pušača (oko 650 miliona) vjerovatno smrtno stra­dati od duhana. Zabrinjavajući je podatak i da će stotine hiljada ljudi, koji nikada nisu pušili, umrijeti od bolesti uzrokovanih udisanjem dima iz okoline (zbog pasivnog pušenja).

Godine 1967. održana je Prva svjetska konferencija o pušenju i zdravlju, a 1971. Svjetska zdravstvena or­ganizacija odlučuje se za sistematsku bor­bu protiv pušenja i duhana, a pušenje je definisano kao bolest ovisnosti.

Svjetska zdravstvena organizacija pro­cjenjuje da u razvijenim zemljama puši 41% muškaraca i 21 % žena, a u zemljama u razvoju 48% muškaraca i 8 % žena, odnosno milijarda i 200 miliona ljudi, dok od posljedica pušenja godišnje umire oko 5 miliona ljudi.

Dobro su poznate štetne posljedice duhana, jer duhanski dim sadrži preko četiri hiljade hemij­skih sastojaka od kojih su najzastuplje­niji: azot, kiseonik, ugljen dioksid, nikotin, ugljen monoksid, policiklički aromatski ugljikovodonici, metali (kadmijum, arsen, olovo) i cijanovodonik. Jedna od najštetnijih tvari u duhanskom dimu je nikotin koji izaziva ovisnost.

Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno dje­lovanje. To su pretežno tvari iz katrana (policiklički aromatski ugljikovodonici, ali i niz drugih sastojaka kao što su uretan, polonij, naftilamin, vinilhlorid ...). Pušenje se danas smatra osnovnim faktorom rizika za nastanak raka bronhija i pluća, usne šupljine, ždrijela, nosne šupljine i paranazalnih sinusa, grkljana, jednjaka, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, a planocelularni karcinom grlića materice, rak želuca i mijeloidna leukemija češći su kod pušača nego kod nepušača. Također neka stanja koja su znatno češća kod pu­šača su: koronarna srčana bolest, cerebrovaskularna bolest, aterosklerotska aneurizma aorte i aterosklerotska periferna vaskularna bolest. Pušenje je uz hiperlipidemiju (povećan nivo masnoće u krvi) i arterijsku hipertenziju (povećani krvni pritisak) glav­ni je faktor rizika za bolesti krvnih sudova.

Nepušači koji žive sa pušačima imaju 20-30 % veći rizik za razvoj karcinoma bronhija i pluća, a rizik za koronarnu bolest također je veći za 25-30% u nepušača koji žive s pušačima Isto tako prema procjenama SZO pušači u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerovatno će umrijeti od bolesti izazvanih pušenjem.

ado,radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije