Uzgaja stare sorte: Kolačara, kožara, ljepotica... su voćke za dušu

U Rasadniku "Ninić" u Vitasovcima kod Bosanskog Novog Petar Ninić, diplomirani inženjer poljoprivrede za agrarnu privredu i ruralni razvoj s porodicom uzgaja sadnice starih sorti voća, koje su otpornije i traže manje zaštite od bolesti.

"Radi se o malom rasadniku koji se isključivo bavi starim sortama voća. Zadnjih šest, sedam godina porodica Ninić se aktivno bavi rasadničkom proizvodnjom. Na ideju smo došli iz vlastite potrebe. Htjeli smo da sadimo, da gajimo te sorte, međutim nije bilo tada na tržištu dostupnih sadnica pomentuih sorti", izjavio je Petar Ninić. 

Nakon što su počeli za vlastite potrebe, javili su im se prijatelji i poznanici i na osnovu čega se rodila ideja da pokrenu komercijalni rasadnik starih sorti. Ovaj rasadnik je od prvog dana bio registrovan i pod stalnom kontrolom Poljoprivrednog instituta Banjaluka.

Kapacitet rasadnika je tri do četiri hiljade komada.

"Naš je cilj da ne idemo preko tog broja da se fokusiramo na veći broj sorti, na sortiment koji nam ljudi traže i da u suštini svo vrijeme budemo u stanju da u potpunosti ispratimo taj kvalitet koji se od nas traži, generalno koji se traži od rasadničke proizvodnje", kaže Petar Ninić.

Najvećim dijelom oni kaleme jabuku i krušku, koje i broje najveći dio starih sorti na ovom području, a s vremena na vrijeme rade i trešnje. Kada su u pitanju jabuke u ovom rasadniku može se naći od petrovače koja je najranija, pa do prijedorske zelenike koja je najkasnija sorta. Ima tu i kolačara, kožara, ljepotica, kalatuša, raznih sorti koje možda na drugom lokalitetu nose drugo ime, a što se tiče kruške najviše rade karamuta, običnog crnog i bijelog, zobnjaču, lubeničarku, gospoinjaču...

"Gledamo da uvijek imamo paket sortimenta koji pokriva dobar dio sezone, jer mi radimo, kako to volimo reći, sadnice za amaterske zasade. Ovo je sortiment za dušu koji sade ljudi koji znaju šta hoće, koji hoće da imaju deset ili više sadnica u okućnici ili neki manji zasad i po prirodi stvari stare sorte su dokazano znatno otpornije na prouzrokovače bolesti, na štetočine nešto manje, ali što se tiče bolesti dosta je manja problematika oko tretmana i zaštite tih sorti", objasnio je Ninić

Kaže da su ovo sorte za ljude koji ne žele da se profesionalno bave voćarstvom nego da imaju pred svojom kućom nekoliko stabala starih sorti koje ih podsjećaju na djetinjstvo, koje su možda jeli nekada kao djeca imali su pred svojom kućom pa sad više nemaju i oko kojih neće morati puno da se trude u hemijskom smislu zaštite.

"Proizvodnja kreće od pripreme zemljišta od stroge kontrole kvaliteta zemljišta i đubrenja prema kontroli, jer se radi o proizvodnji velike količine drveta na maloj površini što će reći da su zahtjevi sadnica za biljnim hranjivima dosta veliki, veći nego kod kukuruza, povrća, kod nekih drugih kultura", kazao je Petar Ninić.

Tu su i nabavka podloge, kalem komponente koja daje korijen, obezbjeđivanje plemki odnosno kalem grančica za koje Ninići imaju matična stabla, a samo kalemljenje počinje u februaru.

"Sami radimo kalemljenje, radimo isključivo iz ruke, metodom engleskog spoja gdje samu operaciju obavljamo supruga i ja i za sve ove godine mogu reći da smo se dosta solidno ispraksali gdje dnevno možemo raditi i čak do 1.000 komada. U ostatak procesa uključeni su svi ostali članovi porodice, neko priprema kalem komponentet, zamotava, trapi veče, tako da u suštini čitava porodica je uključena otac, majka, ujaci, stričevi, čak i djed koji radi jedan dio posla, malo laganiji", ispričao je Ninić.

Nakon toga kalemi provode jedno vrijeme u zatvorenoj prostoriji gdje rana na spoju srasta, a po stabilizaciji vremenskih uslova iznose ih u rastilo odnosno na zamljište koje je prethodno pripremljeno za sadnju. Neophodan je i sistem za navodnjavanje, a prema Petrovim riječima u rastilu počinje odgoj kao djeteta gdje se od prvog dana mora paziti na navodnjavanje i prihranu. Kasnije se od tri pupoljka sa plenke bira jedan mladar koji čini buduću sadnicu, a svo vrijeme bitno je paziti na ishranjenosti, prisustvo bolesti i štetočina. U drugoj polovini ljeta biljke rastu i granaju kada je neophodno paziti da ne bi došlo do veće invazije štetočina i pripremati ih za jesen za sazrijevanje. Vađenje sadnica obavlja se početkom novembra, nakon skidanja lista koje Ninići obavljaju ručno nakon jednog mraza. Izvađene mladise se etiketirarju, trape, vežu i isporučuju na tržište.

Mladice starih sorti voća Ninići prodaju po cijeloj Bosni i Hercegovini, a neki kupci dolaze lično, drugi naručuju poštom, a pošto vole direktan kontakt s kupcima sarađuju tek sa malim brojem poljoprivrednih apoteka.

"Svake godine uspjevamo plasirati sve sadnice koje proizvedemo, čak se nekad traži i više nego što imamo u ponudi", dodao je Petar Ninić.