Neka vječno živi Bosna tisućljetna, zemlja Kulinova!

Sedmica za nama obilježena je, što bi rekao onaj hodža, igrom oko našeg jorgana.

Od Beograda do Gruda, Bosni se, eto, opet piše kraj i zauzimaju razne "busije".

I, dok joj, kako danas, tako i u minulim stoljećima, s radošću predviđali brzi nestanak, Bosna, ta stara evropska država, najčvršćih i najdugovječnijih granica, eto, obilježava 831 godinu od kako su udareni temelji njezine državnosti.

Naime, na današnji dan, 29. augusta 1189. godine nastala je Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti, ali i slavenske.

U ime Oca i Sina i svetog Duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Ovim riječima udareni su duboki temelji naše domovine.

Od tada do danas, nastajale su i prolazile države, stasavala i nestajala carstva, dolazile i prolazile razne kuge i boleštine, i svi su je gledali, kao, s visoka, kao da je na umoru, a naša jedina domovina je opstajala i prkosila...

Da, upravo onako kako reče pjesnik, "i hladna i gladna", ali "prkosna od sna".

Poštovani čitatelji, pred vama je još jedna Sedmična inventura u kojoj analiziramo događaje u proteklih sedam dana.

Subota, 23. august

Velikosrpska ujdurma

Uoči skorog nastavka dijaloga Srbije i Kosova u Bijeloj kući, vjerovatno početkom septembra, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nastoji, valjda računajući (ne bez osnova) da se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, pragmatičnom starom biznismenu, graditelju kockarnica i tornjeva, dovoljno žuri da će Srbiji dati i sat i lanac, samo da ubilježi toliko željeni uspjeh u dijalogu Beograda i Prištine.

Zato Vučić preko srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a, notornog Milorada Dodika, želi da na svaki način u cijelu priču uvuče i Bosnu i Hercegovinu, vjerujući da ima šanse da kroz kosovsko pitanje za "zelenim stolom" nametne i temu statusa bh. entiteta RS, ili makar da bude dovoljno osnova za domaću (zlo)upotrebu.

Otud u ovom kontekstu famozno pismo iz Banje Luke i doskora odluka Skupštine Republike Srpske koje Dodik, te predsjednica RS-a Željka Cvijanović, dostavljaju predsjedniku Srbije, gdje se govori "o dvostrukim aršinima međunarodne zajednice za RS i Kosovo".

U nedjelju je Dodik u beogradskim tabloidima, tim glasnogovornicima srbijanskog režima, dodatno otvorio karte nastojeći da "uvuče" i bh. Hrvate, pa i Hrvatsku u priču o statusu Kosova, a, posredno, i budućnosti naše zemlje.

Na ovaj način je još jednom demaskirana politika Beograda i Banje Luka kao velikosrpska, te da poraze takve politike, odnosno politike Slobodana Miloševića, žele naplatiti preko leđa Bosne.

Za to vrijeme umne bosanske i bošnjačke glave brigu brinu o lokalnim izborima, o tome ko će koga i kako prevariti, ismijati, "zavaliti", "navući" na tanak led, ko je izdajnik, ko lopov, gdje je čija žena... Kao da nisu, koliko jučer, iz istog kazana jeli.

Nedjelja, 24. august

Trump i "crni labud"

Američki predsjednik Donald Trump saopćio je u nedjelju da je Agencija za hranu i lijekove (FDA) po hitnom postupku odobrila korištenje krvne plazme oporavljenih od COVID-19 za liječenje zaraženih korona virusom.

Tu odluku objavio je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, rekavši da je plazma oporavljenih "moćna terapija".

Naučnici su već ranije rekli kako se tu ne radi o nikakvoj revolucionarnoj metodi, već o terapiji koja je već iskušena na 70.000 pacijenata. Doduše, dodaju da ta takva terapija ima jako dobrih strana, ali da se ne radi o nikakvoj prijelomnoj tački borbe protiv virusa. Upozoravaju da je još uvijek puno nepoznatih stvari o liječenju konvalescentnom plazmom i prije svega - ne znaju je li djelotvorna.

Tragično je da je Trump važnost borbe protiv "nevidljivog neprijatelja" shvatio tek kada je više od 176.000 Amerikanca izgubilo bitku za život, a zaraženo je skoro 5,7 miliona ljudi. Očito je nezadovoljan jer je korona ispuhala "ekonomska postignuća njegove administracije", na što je mnogo računao u borbi za novi mandat. Možda je zbog toga tako dugo odbijao prihvatiti užasnu stvarnost.

Sada na svaki način pokušava da popravi rejting u javnosti, uključujući i priče o "moćnoj terapiji" pa i "dubokoj državi" koja "otežava farmaceutskim kompanijama da pronađu ljude kako bi testirale vakcine i tretmane".

Ponedjeljak, 24. august

Produženje moratorija na kredite

Agencija za bankarstvo na sjednici Upravnog odbora u Sarajevu donijela je u ponedjeljak odluku o produženju moratorija na kredite u Federacije Bosne i Hercegovine, potvrdio je za Radiosarajevo.ba direktor Agencije Jasmin Mahmuzić.

Upravni odbor je, naime, usvojio Odluku o privremenim mjerama koje banka primjenjuje za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem COVID-19, kao i odluku o privremenim mjerama koje lizing društva i mikrokreditne organizacije primjenjuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih panemijom.

Odluku Agencije u neizvjesnom trenutku za našu privredu i društvo, dok svakodnevno "pljušte" desetine otkaza, a prihodi građana se smanjuju, svakako treba pozdraviti.

Ona sama po sebi, naravno, neće riješiti problem. Vlade se za očuvanje stabilnosti privrede moraju boriti drugim ekonomskim sredstvima, no ova odluka je, svakako, dobra vijest za dugovima opterećene građane.

Tako dobivaju priliku za novi "time out ", da "dođu do daha" u kriznim vremenima i konsulidiraju kućne budžete kako bi po isteku moratorija nastavili izvršavati svoje obaveze. To je, na koncu, interes i bankarskog sektora, a krediti će se ionako morati vraćani.

Utorak, 25. august

Monstrum pred sudom

Međunarodni suci počeli su u utorak ujutro dvodnevno saslušanje u žalbenom postupku u slučaju Ratka Mladića, nekadašnjeg vojnog čelnika bosanskih Srba kojem je izrečena doživotna kaznu za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

Žalbeni postupak u Den Haagu već je nekoliko puta odgođen jer je 78-godišnji zločinac Mladić imao operaciju uklanjanja benignog polipa na debelom crijevu, a potom i zbog pandemije koronavirusa.

Primjetna su nastojanja, posebno kod Mladićeve odbrane da se žalbeni postupak otegne što duže, tako da se čine opravdanim strahovanja porodica njegovih žrtava da bi ostarjeli general krhkog zdravlja mogao umrijeti prije nego što se suoči s pravdom.

Nema sumnje da bi takvim ishodom bila zadovoljna i Srbija koja skoro 25 godina čini sve da sakrije svoju odgovornost za agresiju na Bosnu i Hercegovini i pomaganje genocida u Srebrenici.

Zato je važno da Sud čuje glasove žrtava koji se nadaju da neće biti dodatnih odgoda procesa protiv Mladića jer Sud „ne smije gubiti motivaciju i mora nastaviti sa svojom misijom“.

Srijeda, 26. august

Zaigrale se delije

Crnogorska policija raspolaže operativnim podacima da pojedinci i grupe planiraju izazivanje incidenata i nemira na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u nedjelju, 30. augusta, upozorio je Veselin Veljović, direktor crnogorske policije.

Naša saznanja, kazao je Veljović, ukazuju da te osobe preko društvenim mreža i drugih kanala zagovaraju da tokom glasanja i nakon zatvaranja biračkih mjesta građani izađu na ulice i izazivaju nemire i narušavaju javni red.

Crna Gora strahuje da bi se mogao ponoviti oktobar 2016. godine i pokušaj državnog udara uz nedvosmislenu pomoć ruskih i srbijanskih obavještajnih službi. Ne bez osnova, jer sve što se proteklih sedmica i mjeseci dešavalo, uz razne litije i sličnu instrumentalizaciju religije u političke svrhe, ne ostavlja nikakve dileme.

Bosna dešavaja u Crnoj Gori mora ozbiljno pratiti. Budu li četničke vojvode na bilo kakav način došli do vlasti u Crnoj Gori, ekstremni velikosrpski nacionalizam, pritisnut kosovskom hipotekom i unutrašnjim odnosima u Srbiji, i otvoreno potican iz Rusije, mogao bi ponovo eruptirati do neslućenih razmjera.

A dobro je poznato ko najviše strada u balkanskoj krčmi.

Četvrtak, 27. august

Krađa u Bjelorusiji

Nogometna Evropa šokirana je krađom u Bjelorusiji, gdje je FK Sarajevo poraženo u 2. pretkolu Lige prvaka od Dinama u Brestu sa 2:1. Skandalozno suđenje na ovoj utakmici i dalje je tema za brojne medije u regiji, ali i šire.

Tako je i jedan od najtiražnijih austrijskih listova i najčitanijih portala "Kronen Zeitung" dosta pažnje posvetio događajima na utakmici u Bjelorusiji.
Iz redova FK Sarajeva, prvaka BiH, poslali su video na adresu UEFA-e, ogorčeni suđenjem u kvalifikacijskoj utakmici Lige prvaka protiv Dynamo Bresta, piše Kronen Zeitung.

Bosanci su se žalili na nekoliko pogrešnih odluka sudije Lukasa Sotirioua s Kipra, posebno poništen gol za 2:2 zbog navodnog ofsajda. Gol Mersudina Ahmetovića morao je biti priznat jer je u momentu udarca napadač Sarajeva bio metar (!) iza braniča bjeloruskog tima, dalje piše Kronen Zeitung i objavljuje snimak situacije.

"Odlučili smo se regirati jer se ignoriraju male zemlje kao što je BiH. Ono što smo danas vidjeli je bez presedana, i UEFA treba biti upoznata. Nikada nisam vidjela ovakvo suđenje i ovakve greške i mislim da smo pokradeni", Kronen Zeitung prenosi riječi direktorice Sarajeva i objavljuje snimak njene izjave.

Teško da će ovaj potez FK Sarajeva bilo šta promijeniti, ali ga, svakako, treba istaknuti i pohvaliti, jer napokon mora doći kraj praksi po kojoj je nogomet igra u kojoj pobjeđuju veći i bogatiji, po svaku cijenu.

Petak, 28. august

Veličanje Herceg-Bosne

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) održala je proslavu 27. godišnjice tzv. HR Herceg-Bosne. Uprkos presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koja pokušaj stvaranja te paradržave smješta u kontekst "udruženog zločinačkog poduhvata", čelnik HDZ-a BiH veli kako je to "veliki projekt", te da je ove godine napravljena "ogromna prekretnica za naš narod, za sve što vrlo brzo stoji ispred nas".

Muzika je to za uši Dodika i Vučića, koji su netom pokušali uvući Zagreb u priču o Kosovu i pokušaj ponovnog dijeljena BiH. Međutim, Zagreb je prozreo njihov cilje.

"Četvrtog rujna u Washingtonu će se održati pregovori između Kosova i Srbije, a na ovaj način se pokušava pojačati srpska pozicija. Međutim, Dodikove teze su sulude, kao i uvlačenje Hrvatske u njegove priče o podjeli BiH. Hrvatski stav je jasan: BiH je cjelovita i nedjeljiva država, tri ravnopravna naroda", poručili su jasno iz vlade Andreja Plenkovića.

Više je to bila poruka Čoviću. Indikativno je da istog dana dok je šef HDZ-a slavio, bivši saradnik Franje Tuđmana i ambasador Hrvatske pri UN-u, Milomir Žužul, poručuje da je Washingtonski sporazum, odnosno prekid sukoba sa Armijom RBiH, praktično, spasio Hrvatsku, a da je tzv. Herceg-Bosna bila neodrživa, jer je niko ne bi prihvatio.

Nastavi li Hrvatska korake u kojima ojačani Plenković restartira odnose sa Bosnom i Hercegovinom, kao prirodnim saveznikom, prijateljem, od čega Zagreb ima itekako koristi, politika lidera HDZ-a će se sve više demaskirati kao velikosrpska, pa i antihrvatska, na koncu.