Dnevnik jednog klastera

Poštovani čitatelji, pred vama je još jedna Sedmična inventura u kojoj analiziramo događaje u proteklih sedam dana.  

Subota, 01. august 

Oštre reakcije 

Brojne reakcije uslijedile su u subotu na informaciju da predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović planira u utorak, 4. augusta, na 25. godišnjicu "Oluje" dodijeliti priznanje gardijskim brigadama Hrvatskog vijeća obrane, te Specijalnoj policiju MUP-a tzv. HR Herceg-Bosne, uključujući i Zlatana Miju Jelića bjegunca od bh. pravosuđa i optuženika za ratne zločine nad Bošnjacima i Mostaru.

Među onima koji su prvi reagirali bili su predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, Nezavisni blok sa maloljetnim logorašem i federalnim poslanikom Amerom Obradovićem, Stranka demokratske akcije... Mostarski logoraši pozvali su Milanovića da odustane od dodjeljivanja priznanja.  

Davor Gjernero, politolog i ugledni hrvatski politički analitičar, spravom je podvukao da je potez Zorana Milanovića rezultat činjenice da je on tipičan produkt Tuđmanova režima. 

U brojnim ranijim epizodama, podsjetio je taj naš sagovornik, Milanović je pokazao da daleko više od suvremenih HDZ-ovaca, „drži do Tuđmanove politike prema Bosni i Hercegovini“. 

Tako je završila još jedna iluzija o dobrom susjedu koji želi prijateljske odnose sa Bosnom i Hercegovinom. 

Bilo je to posrnuće direktno u ponor moralne katastrofe. Baš onako kako zapisa Drago Pilsel. 

Nedjelja, 2. august 

Neopisiva tuga 

Neopisiva tuga pogodila je tešanjski kraj na treći dan Kurban-bajrama. 

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u naselju Šije poginule su 19-godišnja Nafa Ažić i njena desetogodišnja sestra Ermelina. Dan kasnije na mezarju Buljubašići klaljana im je dženaza. 

Sva bol svijeta je u Šijama, zapisat će državni poslanik Šemsudin Mehmedović, inače iz ovog kraja. 

Iz dana u dan ljudi stradaju na našim cestama mladi ljudi. Vlast to nijemo posmatra, kao da se ne radi o životima građana ove zemlje. 

Zašto izostaju preventivne mjere, kampanje, široke aktivnosti, i to ne na nivou jedne općine ili kantona, već cijele države koje bi spriječile gubitke života, koje ostavljaju državu bez ljudskog potencijala, porodice bez hranitelja i s teškim traumama. 

Vrijeme je da se ovom pitanju priđe sistemski, umjesto što se iz dana u dan bavimo užasnim posljedicama. 

Ponedjeljak, 3. august 

Zločinac u Skupštini 

Novi saziv Skupštine Srbije konstituiran je u ponedjeljak. 

Izgleda da parlament Srbije ne može bez ratnih zločinaca, jer je  poslije Vojislava Šešelja, čija strana je ostala ispod cenzusa, u Skupštinu Srbije ušao ni manje ni više do osnivač zloglasnog logora Sušica kod Vlasenice u kojem je "ubijeno i zlostavljano više hiljada zatočenika"!!!  

Iako Fond za humanitarno pravo Srbije već godinama vodi borbu za istinu o doskorašnjem zamjeniku predsjednika Opštine Novi Beograd, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije odbija da procesuira bivšeg komandanta Birčaknske brigade. 

Ništa potpunije i direktnije ne opisuje Srbiju danas od toga da ljude koji su neskriveno učestvovali u najgnusnijim zločinima, odobravali ih i poticali, rehabilitira i skrivali postavlja na najistaknutija mjesta u društvu, od javnih preduzeća preko univerziteta i Vojnih akademija do parlamenata i televizije. 

To je drama tog društva koja se, nažalost, tiče svih nas koji živimo na Balkanu. 

Utorak, 04. august

Tragedija u Bejrutu 

Više od 100 mrtvih, još toliko nestalih i hiljade povrijeđenih i ranjenih bilans su žestoke eksplozije koja je u utorak potresla libansku prijestolnicu Bejrut. 

„Ovo je katastrofa u svakom obliku i smislu riječi“, kazao je libanski ministar zdravstva Hassan Hamad. 

Razorna eksplozija uništila je sve u krugu od kilometra, a štete su zabilježene u krugu od 15 kilometara. 

Među uništenima je i Počasni konzulat BiH u Bejrutu, stradao je radnik na osiguranju zgrade. Srećom, nije bilo stradalih bh. državljana. 

Inicijalna istraga pokazala je da su godine zanemarivanja sigurnosti skladišta u kojem se nalazio vrlo eksplozivni materijal u bejrutskoj luci uzrokovale eksploziju. Dio medija spominje kako su se u luci obavljali zavarivački radovi, no mnogi sumnjaju kako je riječ o namjernoj eksploziji. 

Premijer i ured predsjednika objavili su da je 2750 tona amonijevog nitrata koji se koristi za gnojivo i bombe, uskladišten šest godina u luci bez sigurnosnih mjera. 

Pouke iz ovog slučaja bi se mogle izvući i u našoj zemlji. Primjer iz Bejruta ukazuje na potrebu da se skladištenje opasnih materija, njihov promet i nadzor moraju obavljati krajnje oprezno i strogo u skladu s propisima. Da bi se sačuvali nedužni životi.  

Srijeda, 5. august 

Najveći klaster u Evropi 

Sarajevo Film Festival u potpunosti će biti održan u online formatu od 14. do 21. augusta zbog alarmantne epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo, saopćili su organizatori. 

Iako je direktor Festivala Mirsad Purivatra tvrdio kako je "SFF pokrenut za vrijeme opsade, uz bombardovanje i snajepere, kada nismo imali hranu, vodu, ni struju", te da bi "održavanje online festivala bila bi izdaja njihove misije", nevidljivi neprijatelj je zasad "pobijedio". 

Ovo "strateško povlačenje" SFF-a, napravljeno iz odgovornosti za zdravlje ljudi u krajnje teškim okolnostima, treba pozdraviti kao čin odgovornosti prema zdravlju Sarajlija i građana Bosne i Hercegovine. 

Na stotine je novih zaraženih osoba svakodnevno, a samo u srijedu je zabilježeno šest smrtnih slučajeva. Dan kasnije, još tri žene su umrle, prethodnih dana njih još više. 

Vladajuća SDA saopćila je da Sarajevo postoje najveći klaster u Evropi. 

Koliko je dramatična situacija u Sarajevo najstružnije ilustrira slučaj 37-godišnjaka koji je preminuo na Podhrastovima. Mladić nije imao drugih oboljenja, a i nedavno mu je preminuo otac od zaraze koronavirusom, dok je majka također hospitalizirana iz istih zdravstvenih razloga. U srijedu su se građani upisivali u njegovu knjigu žalosti. I u danima poslije umirat će mladi, bez ranije historije bolesti, i  oni nešto stariji. Umiru naši rođaci, prijatelji, kolege, poznanici, dobri, radišni, čestiti i pošteni ljudi. 

Mnogima među nama ka da je svejedno, pa i dalje gledamo desetine, stotine i hiljade ljudi kako se kreću bez maske, ne odražavaju socijalnu distancu... Možda je sve ovo nekome zamorno, ali zamislite se nad tim kada vidite osmrtnicu nekoga ko je do jučer bio sa nama. 

"Pošto sam i ja sam bio do prije sedam dana pobornik istog tog mišljenja, kakav virus, kakve maske, kakve zavjere... Tim povodom ljudi molim Vas, ako ne shvata ovo ozbiljno bar radi drugih poštujte, stavljajte maske, distancirajte se, znam većina od nas kaže šta Bog da, ali nemojmo izazivati sudbinu", napisao je rođak onog preminulog mladog čovjeka. 

Četvrtak, 6. august 

Karahasan u Šangaju 

U moru loših i jezivih, u četvrtak nam je stigla i jedna divna vijest. U Šangaju je upravo objavljen kineski prijevod remek-djela akademika Džavada Karahasana, romana Što pepeo priča! 

Kinesko izdanje ovog velikog djela našeg književnika, dramskog pisca, esejiste, romansijera, "jednog od najsnažnijih i najdojmljivijih bosanskih prozaika" i, nesumnjivo, jednog od najznačajnijih evropskih pisaca današnjice, trebalo bi uskoro biti predstavljeno i na najvećem kineskom sajmu knjiga u Šangaju. 

Roman Što pepeo priča, podsjetimo, govori o perzijskom mistiku Omaru Hajamu (Hajjam), a u njega su smještena tri dijela, prvi “Sjeme smrti”, drugi “Utjeha noćnog neba” i treći “Miris straha”. 

Redakcija portala Radiosarajvo.ba upućuje iskrene čestitke profesoru Karahasanu. 

Petak, 7. august 

Sarajevski i mostarski dogovor 

Predsjednici političkih stranaka Narod i pravda, Socijaldemokratska partija, Naša stranka i Nezavisna bosanskohercegovačka lista potpisali su u petak koalicioni sporazum "Sarajevski dogovor 2020" za zajednički nastup na lokalnim izborima u Kantonu Sarajevo. 

Dogovor sadrži principe, smjernice i plan zajedničkog političkog djelovanja u devet općina Kantona Sarajevo i Gradu Sarajevu. Kako je nakon potpisivanja kazao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, ove stranke ideološki različite, ali ostale su dosljedne u onome što rade u namjeri da od Sarajeva naprave savremenu metropolu.  

Hoće li "četvorka" uspjeti prekinuti dominaciju SDA u općinama u Kantonu Sarajevu, bit će jasno 15. novembra. 

Dobro bi došla svježina u vlasti na lokalnoj razini i mogla bi biti na korist građanima. Dobro je da uđe svježe vode, rekao bi jedan mudar čovjek. 

Odlučnost koju su pokazali jučer u Sarajevu, predstavnici "četvorke" bi morali naći i u Mostaru, u zidanju probosanskog bloka koji jedini može odbraniti Mostar kojeg poznajemo i volimo. 

Sarajevska metropola, kako reče Nikšić, zaslužuje procvat i to su procesi koje bi valjalo pozdraviti, ali Bosna se brani u Hercegovini, kao što se štiti u Krajini, Tuzli, u Brčkom posebno, ali i na Drini. Nekada je to bilo  svima jasno. Danas nisam sasvim siguran i to.