Polako komšije...

Poštovani čitatelji, pred vama je još jedna Inventura u kojoj podvlačimo crtu pod sedmicu koja je iza nas.

Subota, 18. juli

Ekonomski dogovor

Čelnici zemalja Evropske unije na prvom samitu od izbijanja pandemije u subotu su nastavili razgovore o zajedničkom planu ekonomskog oporavka koji podrazumijeva usvajanje evropskog budžeta i paketa finansijske pomoći. Prvi pokušaj dogovora prije mjesec dana nije uspio.

Iako u subotu dogovor nije pao, u utorak rano čelnici EU-a su se, ipak, složili s planom fonda za privredni oporavak od ukupno 750 milijardi eura.

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije (veliki je, nažalost, upitnik nad pitanjem hoće li ikada biti), jeste njezin prvi susjed i zemlja koja teži evropskim integracijama, pa je ekonomski dogovor u EU posredno nada da i posrnula ekonomija naše zemlje, ipak, neće krahirati.

Nedjelja, 19. juli

Drama na Podhrastovima

Situacija je ozbiljna, ima i zaražene djece, upozorila je u nedjelju direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.

U izolatoriju na Podhrastovima Univerzitetsko-kliničkog centra Sarajevo bilo je hospitalizovano 65 pacijenata. Ona je kazala kako ima i djece koja su zaražena koronavirusom.

Građani moraju biti mnogo odgovorniji, rekla je Izetbegović za N1, koja je ponavljala sve upute u nošenju zaštitne maske i održavanja lične higijene, kao i držanja distance.

“Mogli bismo nastaviti normalno da živimo, ako se poštuju mjere koje propisuje Krizni štab”, kaže Izetbegović

Lekcije su to koje, očito, moramo iznova aučiti.

Ponedjeljak, 20. juli

Genocid u Prijedoru

Juli je mjesec u kojem tugujemo. Neko je dobro primijetio da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi u kojoj se i poslije četvrt stoljeća održavaju masovne dženaze, i u kojima se tijela ubijenih traže po masovnim grobnicama. U ponedjeljak je tako u Memorijalnom centru "Kamičani" u Kozarcu obavljena dženaza i ukop šest žrtava masovnih prijedorskih zločina.

Genocid koji se dogodio prije 25 godina u Srebrenici, samo je vrhunac "zločina nad zločinima" koji je započe četiri godine ranije, već u proljeće i ljeto 1992., u Prijedoru. Istina o više od tri hiljade ubijenih građana i građanki Prijedora, šest ubijenih sinova majke Have Tatarević, 102 ubijene djece, Tomašica kao najveća masovna grobnica u Evropi, na najdirektniji način to i potvrđuju.

Pamtimo Prijedor, pamtimo Srebrenicu, ali gradimo okolnosti kako se ovakvi zastrašujući zločini više nikada i nigdje ne bi ponovili.

Izbori na čekanju

Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH, šest dana ranije. Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Dok se čeka budžet, postalo je jasno da je sve upitnije održavanje lokalnih izbora u našoj zemlji. Centralna izborna komisija je 22. jula poslala dopis Vijeću ministara BiH u kojem traži da donese posebnu odluku o finansiranju lokalnih izbora 2020. godine.

Članovi Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) poručili su kako neće biti lokalnih izbora 15. novembra, ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje!

Naivno je vjerovati da vladajuće stranke neće učiniti sve da izbori budu odgođeni. Male su šanse da vlastodršci žele ući u kampanju dok im nad glavama vise afere, optužnice i prijave, a bivši američki tužilac Eric Larson "željan krvi" korumpiranima.

Učinit će to, vjerujem, tek u krajnjem slučaju, ako im bude naređeno iz Ambasade SAD-a u ulici Zmaja od Bosne. U suprotnom, spremni su dogovorene političke "pasove" igrati beskonačno, međusobno se optužujući. Do posljednje nade.

Srijeda, 22. juli

Odlaze mladi ljudi

Izvještaji o broju oboljelih od COVID-19, raste svakodnevno. Brojevi su iz dana u dan trocifreni. I umrlih je sve više. Odlaze dragi ljudi, odlaze mladi ljudi. Irhad Zukić Zuka (36), ljubitelj ekstremnih sportova, poznat po ljubavi prema paraglajdingu, preminuo je na klinici Podhrastovi u Sarajevu.

Kako se doznaje, 36-godišnji Zuka preminuo je nakon borbe s infekcijom COVID-19, koju uzrokuje novi koronavirus SARS-CoV-2.

Brojne Sarajlije na društvenim mrežama se u nevjerici opraštaju od momka kojeg su zvali "osmijeh".

Osim Zuke, napustili su nas ovih dana i drugi dragi ljudi. Virus ne bira. Mnogo toga je napisano o tome zadnjih dana.

Nema potrebe da se ponavljamo, jer nekima je u njihovoj neodgovornost za sebe i druge - svejedno!

Jedino što možemo reći, jeste:

Dragi ljudi, čuvajte se!

Četvrtak, 23. juli

Kad Srbija prijeti

Licemjerna politika Aleksandra Vučića doživjela je svoje kraj tokom posjete Banjoj Luci u četvrtak, 21. jula.

Predsjednik Srbije skinuo je i preostale maske. Po uzoru na jednog od svojih učitelja i mentora, Slobodana Miloševića, nakon što se suočio s nemirima u svojoj zemlji, Vučić je zajahao na omiljenu mu nacionalističku matricu, pa je odlučio da se "u bitkama i pred bitkama" za davno izgubljeno Kosovo namiruje u Bosni i Hercegovini, preko bh. entiteta koji je (što nije nevažno) dva puta veći od teritorije nove evropske države sa sjedištem u Prištini.

Naravno, Vučić sve to radi uoči pregovora Srbije i Kosova koji se pod pokroviteljstvom Evropske unije nastavljaju u Briselu na ekspertskom nivou, proširujući svoj manevarski prostor po onoj mudrosti Mile Bosanca - "traži vola da dobiješ pola".

Dodik mu je to, naravno, dogovoreno nabacio pričajući o dvije srpske države na Balkanu, a Vučić kasnije dočekao pričama o "srpskom Trebinju".

Treba biti dobro podmukao pa u Bosnu i Hercegovinu doći netom poslije obilježavanja godišnjica genocida u Srebrenici i Prijedoru, te prijetiti nastavkom realizacije projekta koji je bio povod za agresiju.

Ništa iznenađujuće za čovjeka u čijem stranačkom programu se predviđalo "stvaranje uvjeta za formiranjе zajеdničkе ili jеdinstvеnе državе srpskog naroda i svih ostalih građana koji živе na tеritoriji Srbijе i Rеpublikе Srpskе".

Izbrisao ga je 2014. godine, dok je bio u posjeti Sarajevu, onomad kada mu je dozvoljeno da u cipelama uđe u Begovou džamiju!

Petak, 24. juli

Aja Sofija i mi

U istanbulskoj Aja Sofiji u petak je klanjan prvi džuma-namaz nakon 86 godina, a namazu je u i ispred džamije prisustvovalo je čak oko 350.000 vjernika, iz brojnih dijelova svijeta. Ovu informaciju je potvrdio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Tom prilikom Erdogan je kazao kako je Aja Sofija "vraćena svojoj biti".

"Bila je džamija i sada je ponovo džamija. Nadam se da će tako zauvijek služiti vjernicima", rekao je Erdogan.

Budući je ova odluka izazvala dosta reakcija u Evropi i svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, podsjetio bih tek na stavove uvažnih profesora, istinskih uglednih autoriteta u ovoj oblasti, akademika Enesa Karića i prof. dr. Hilme Neimarlija.

"Odluku o poništavanju statusa muzeja i vraćanju statusa džamije Aja Sofiji u Istanbulu smatramo višestruko spornom. Smatramo da se ovaj čin ne može opravdati historijskim razlozima i potrebama muslimana, da je simbolički kontraproduktivan i da je civilizacijski štetan", napisali su dvojica autora, te dodali:

"Ne vidimo razloge za promjenu statusa Aja Sofije koje bi se moglo povezati sa realnim vjerskim potrebama muslimana. Jedinstveni grad Istanbul pruža više nego dovoljno prostora za namaz i spokojstvo vjere u džamijama, starim i novim, onim grandioznim kao i onim tihim, mirnim. Razlozi pojedinaca i grupa muslimana, koji su tražili da to imaju i u Aja Sofiji, simbolički su razlozi a ne izrazi stvarnih potreba".

Nije nevažno da su zbog ovakvih stavova "braća Bošnjaci" bili žestoko kritizirani u Turskoj zadnjih dana.

Pametnom je i išaret dosta!