Nakon upita Radiosarajevo.ba: JP Ceste naredile uklanjanje grafita koji veliča tzv. Herceg-Bosnu

18
L. Ramljak
Nakon upita Radiosarajevo.ba: JP Ceste naredile uklanjanje grafita koji veliča tzv. Herceg-Bosnu
Foto: Hercegovački portal / Grafit koji veliča zločinačku tvorevinu

Portal Radiosarajevo.ba objavio je krajem maja kako je na potpornom zidu, uz magistralnu cestu M-17 tih dana opet 'osvanuo' sramotni grafit koji veliča tzv. Herceg-Bosnu, dug 75 metara, a visok dva, na kojem piše: "Uzalud heroji povijest pišu, kad nađu se oni što istinu brišu. Herceg Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!"

Tzv. Herceg-Bosna bila je prvo "zajednica", a potom "republika" zbog koje su vojni i politički zvaničnici bh. Hrvata, zajedno s vrhom u Zagrebu, pokrenuli "udruženi zločinački poduhvat" (UZP) i "međunarodni oružani sukob", čiji je krajnji cilj bio odvajanje dijelova teritorija BiH i priključenja istih susjednoj Hrvatskoj. 

No, izvjesnoj omladini iz Dračeva to je, valjda, 'na ponos', pa su obnovili, kako se pisalo, "prepoznatljiv spomenik za lokalnu zajednicu".

Trump zaprijetio Putinu i dao jasan rok: 'Imaš 50 dana da se dogovorimo'

Trump zaprijetio Putinu i dao jasan rok: 'Imaš 50 dana da se dogovorimo'

Uviđaj i zapisnik

"Obnovu grafita provela je ista ekipa mladih iz sela Dračeva koja ga je prvotno izradila, koristeći originalne tehnike i materijale kako bi se sačuvala autentičnost", poručuje se, a lokalni portali poručuju: "Ovaj grafit u Dračevu tako ostaje trajni podsjetnik na Herceg-Bosnu, a njegova obnova jamči da će nastaviti prenositi svoju poruku, čuvajući je od zaborava za sve koji ga vide."

S obzirom na to da je potporni zid u nadležnosti JP Ceste FBiH, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je ovo preduzeće, s pitanjem: "Potporni zid je u nadležnosti JP Ceste FBiH te je i tada naloženo njegovo uklanjanje jer autori grafita nisu imali potrebne dozvole. Zanima nas da li su ovaj put dobili dozvolu i, ako nisu, da li će JP Ceste na neki način reagirati?"

Upit smo poslali isti dan, 29. maja, a poštom je jučer, 2. jula, na našu adresu stigao odgovor u kojem se, između ostalog, navodi:

Obnovljen sramni grafit u Hercegovini koji veliča tzv. Herceg-Bosnu: Zašto (i dalje) ćute nadležni?

Obnovljen sramni grafit u Hercegovini koji veliča tzv. Herceg-Bosnu: Zašto (i dalje) ćute nadležni?

"Postupajući po vašem upitu, JP Ceste Federacije BiH je izlaskom na teren izvršio uviđaj i sačinio zapisnik s fotografijama. Kako je postavljen grafit bez odobrenja upravitelja ceste, JP Ceste FBiH je uputilo poziv Udruzi mladih sela Dračevo 'Hercegovac' da grafit koji se nalazi na potpornom zidu ukloni i površinu potpornog zida vrati u prvobitno stanje."

"Vrijeme je da se ukloni"

Odgovor je potpisao čelnik ovog preduzeća HDZ-ovac Ljubo Pravdić.

Dakle, grafit mora biti uklonjen, a priču ćemo svakako i dalje pratiti - nije prvi put da se naredi uklanjanje, a grafit, na sramotu lokalne zajednice, ostane da stoji. U međuvremenu, podsjetimo šta su o grafitu napisali na stranici Negatorigenocida.info:

"Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno reaguje i pokrene istragu zbog neuklanjanja ovog grafita. Ovakvi simboli mržnje, veličanja zločina i širenja nesigurnosti ne smiju biti prisutni u javnom prostoru. Pravna država mora pokazati snagu i odlučnost u borbi protiv veličanja ratnih zločina. Svako daljnje ignorisanje ovog problema predstavlja udarac na pravdu, poštovanje zakona i dostojanstvo žrtava. Vrijeme je da se ovaj grafit ukloni i da se pošalje jasna poruka – Bosna i Hercegovina neće tolerisati veličanje zločinačke prošlosti, niti će zatvarati oči pred onima koji je podržavaju. Pravda mora biti zadovoljena, a zakoni dosljedno primijenjeni."

Riječ, dvije više o "Herceg-Bosni"

Vrijedi podsjetiti da je krajem 1991. godini formirana teritorijalna struktura koju su činile općine s većinskim hrvatskim stanovništvom i koja se nazivala Herceg-Bosna. Tokom 1993. godine, ova struktura je reorganizirana i proglašena kao entitet sa državnim aspiracijama - samoproglašena Hrvatska Republika. 

Na čelu ovog zločinačkog projekta nalazio se Mate Boban. Uslijed političkih i teritorijalnih ambicija došlo je do oružanih sukoba, tokom kojih su od 1991. do 1994. godine počinjeni brojni zločini nad bošnjačkim i drugim nehrvatskim civilima, naročito u gradovima poput Mostara, Stoca, Jablanice i Gornjeg Vakufa. Najteži masakri dogodili su se u Ahmićima i Stupnom Dolu, gdje je ubijeno 154 ljudi, među kojima je bilo i djece.

Također su postojali logori poput Heliodroma, Dretelja, Gabele i Vojnog, o kojima su višestruko izvještavali domaći i međunarodni mediji. Za zločine povezane s ovim događajima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao je kazne šestorici visokorangiranih političkih i vojnih zvaničnika.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (18)

/ Povezano

/ Najnovije