Muzej islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu: Čuvaju i pokrivač s mezara poslanika Muhammeda a.s.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, spreman je za svečano otvorenje.

Ekipa portala Radiosarajevo.ba zavirila je u bogatu kolekciju koju čuva ovaj novi kulturni prostor, smješten u historijskim objektima Gazi Husrev-begovog hanikaha i Kuršumlija medrese, koji imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Stalna postavka Muzeja donosi različite tematske cjeline, među kojima su sadržaji posvećeni ljepoti i duhovnosti, ali i susretima, prožimanju i preplitanju različitih kultura. U Kuršumlija medresi fokus postavke je na instituciji vakufa, svakodnevnom životu, zanatskom umijeću i tekstilnom naslijeđu.

Trending

Nakon veličanja Mladića i slavljenja genocida: Navijačima Borca zabranjen dolazak na Koševo

Muzejska postavka raspoređena je u tri prostora Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

U prostoru hanikaha koncept izloženih eksponata fokusiran je na poimanje ljepote u islamskoj umjetnosti i sufizmu. Brojni su vrijedni predmeti koje čuva novi Muzej, a kustosica Selma Pandžić izdvojila je nekoliko eksponata na koje su posebno ponosni.

Jedan od njih je pokrivač sa mezara poslanika Muhammeda, a.s. Riječ je o vrijednom predmetu koji je sultana Abdulaziza poklonio muslimanima Bosne i Hercegovine.

Upravo ovaj eksponat, kako objašnjava kustosica Pandžić, svjedoči o dubokoj povezanosti muslimana iz Bosne i Hercegovine sa svetim islamskim mjestima Mekkom i Medinom.

Banjalučka serdžada simbol prestiža

Među posebno značajnim eksponatima u hanikahu nalazi se i Banjalučka serdžada, koja se odlikuje velikim formatom.

Zanimljiva je činjenica da ova serdžada nije često korištena za obavljanje namaza. Više je služila kao ukras na zidovima, ali i kao simbol prestiža.

"Prvi put se spominje 1690. godine, a izrađivana je do prve polovine 19. stoljeća. Kroz taj period serdžada je prolazila kroz različite stilove od osmanskog baroka pa sve do kraja 19. stoljeća, kada su korištene različite, življe boje i drugačije stilizirani motivi", objašnjava kustosica Pandžić.

Muzej "krije" rukopis stariji od Povelje Kulina bana i Hagade

Treći eksponat koji kustosica posebno izdvaja nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Riječ je o rukopisu Ihya' 'Ulum ad-Din, čiji je autor poznati islamski učenjak Abu Hamid Muhammed el-Gazali.

"Posebnost tog rukopisa ogleda se u tome što je prepisan za vrijeme života samog autora. Ovo je najstariji rukopis u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke, a stariji je i od same Povelje Kulina bana i Hagade", ističe Pandžić.

Ovaj dragocjeni rukopis, kao i brojni drugi predmeti u zbirci, govori o višestoljetnom kulturnom, umjetničkom i duhovnom naslijeđu muslimana Bosne i Hercegovine, ali i o njihovoj povezanosti sa širim islamskim kulturnim prostorom.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo svoja vrata za posjetioce otvara večeras, 4. septembra, a ulaz će biti slobodan za sve posjetioce tokom 5. i 6. setptembra.