"Za i protiv" / Ko je bio Mustafa Busuladžić?

11. 11. 2016. u 07:35:00 S. H.

Shares: 81

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Prijedlog odluke o izmjeni naziva Osnovne škole Dobroševići na području općine Novi Grad u Javnu ustanovu Osnovna škola Mustafa Busuladžić.

Nakon što je Savjet mjesne zajednice Dobroševići predložio da se škola nazove po njemu, javnost se podijelila u mišljenjima - neki ga posmatraju kao žrtvu komunističkog režima, dok ga drugi posmatraju kao zagovarača fašističkog režima i tadašnje Nezavisne države Hrvatske.

Za Mustafu Busuladžića koji je živio u periodu od 1914. do 1945. godine navodi se da je bio pisac, naučnik i jedan od istaknutih muslimanskih i bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata. Objavljivao je radove u više oblasti: nauka o islamu, kultura, književnost, historija itd. 

Bio je nosilac ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi muslimani, antikomunist i antisemitist. Osim maternjeg bosanskog jezika, govorio je i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik. 

U vrijeme kada je organizacija Mladi muslimani djelovala kao podružnica El-Hidaje, Mustafa Busuladžić bio je njihov zvanični predsjednik.

Busuladžić je radio i kao voditelj na radiostanici Rim koja je emitirala program na hrvatskom jeziku. Radio je i u časopisu Osvit u kojem je objavio intervju s jerusalemskim muftijom El-Huseinom o formiranju Handžar divizije.

Također, navodi se i da je bio jedan od najplodonosnijih muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura "Muslimani u Sovjetskoj Rusiji" u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Ova knjiga bila je povod komunistima da prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića i strijeljaju ga u sarajevskom naselju Velešići. 

Busuladžić je strijeljan jer je govorio protiv Sovjetskog saveza tri godine prije Titovog čuvenog "NE" Staljinu. 

Kad je riječ o recentnim događajima, zastupnici Naše stranke, SDP-a i Demokratske fronte napustili su sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo 26. oktobra prije glasanja po tački dnevnog reda o imenovanju osnovne škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću. 

"Riječ je o propagatoru fašizma koji je širio glavni nacistički mit pišući 1944. godine, u jeku genocida nad Jevrejima u Evropi, pa i na ovim prostorima, o Jevrejima kao spekulantima, prevarantima i izrabljivačima, koristeći jezik mržnje kao što je 'židovski duh spekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja', te izražavajući zadovoljstvo što je 'Židova nestalo iz čaršije'. U isto vrijeme, veličao je Hitlerove ideje o novom svjetskom poretku propagirane u knjizi Mein Kampf", naveli su zastupnici SDP-a, DF-a i NS-a. 

"Nije jednostavno u ovakvom trenutku, ostrašćenom dnevnom politikom, govoriti o Busuladžiću, jer nas historija uči da je ponovljena tragedija, zapravo, farsa. No, ono što u ovom trenutku upada u oči je svojevrstan 'fenomen' koji se pravi od Busuladžića, bez da se iko uopće uveo u problematiku. Osobno, smatram pogrešnim da je čovjek strijeljan zbog mišljenja. Ali to su bila ta vremena, a površan uvid u njegovu sudbinu govori da je on izgubio glavu više zbog toga što je opisivao teško stanje muslimana u Rusiji, nego što je bio veliki borac za bošnjački narod.

Njegova izjava da je 'Židova nestalo iz čaršije, ali da je u njoj ostao duh židovske špekulacije i, podvaljivanja' sasvim je dovoljan dokaz da ne spada ni u kakve 'vrhunske' intelektualce, pogotovo ne onakve kakvim ga želi predstaviti ideološko krilo koje vrši tu vrstu podvala. Kažem podvala, jer nisam siguran da su se oni koji su podigli ruku za nazivanje škole njegovim imenom, uopće bavili time ko je taj čovjek bio i čime se bavio. Na sceni je, dakle, ista ona neodgovorna ideologija koja Bošnjake uporno hoće svrstati među poražene: bilo u Drugom svjetskom ratu, bilo danas kad se predsjednik jedne Stranke iz koalicije gnuša drugog, dok ga drugi optužuje da je državna mafija. U takvom kontekstu priče poput one o Mustafi Busuladžiću su kusur.  Sitan", rekao je za Radiosarajevo.ba Ahmed Burić, književnik i novinar. 

Protivnici ideje koju je predložio Savjet mjesne zajednice Dobroševići da se po Busuladžiću imenuje škola u ovom mjestu izdvojili su veliki broj citata iz njegovog djela kojima žele potvrditi svoju tezu da se iz njegovog djela iščitava mizoginija, antisemitizam i drugo. 

"Svako onaj ko iz udobnih pozicija savremenosti tumači prošlost bez uvažavanja konteksta čini metodološku omašku. Kontekst se mora uvažavati da bi se stekla slika o nečijoj historijskoj ulozi. Mustafa Busuladžić nije djelovao u slobodi i u mirnim vremenima, već u ratu i razdoblju žestoke cenzure gdje se gubila glava za pogrešno iskazanu riječ. Drugo, metodološko pravilo koje potiru njegovi tzv. kritičari jeste da se ne može izdvojiti jedan dio i preko njega demonstrirati cjelina. Svi drugi tekstovi i javno djelovanje Mustafe Busuladžića okrenuti su toleranciji i uvažavanju drugoga. On bezbroj puta piše o dobrim komšijskim odnosima i to je prema njemu mjera dobrih odnosa u Bosni. I kada ovo kontrastiramo sa spomenutom izjavom, bit će jasno da se radi o nakaradnom i tendencioznom tumačenju. Tumačenju koje ima opasne ideološke ambicije. Želi se predstaviti kao da je Busuladžić lično i personalno potpaljivao gasne komore u Jasenovcu što je strašno i nedopustivo pojednostavljivanje", rekao je za Radiosarajevo.ba  Mevludin Dizdarević, doktorant Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Veliki broj Busuladžićevih citata o mizoginiji i protivljenju emancipaciji žena ovih dana širi se putem medija i društvenih mreža: 

"Muslimanska žena neka se povrati svom prirodnom pozivu majke i odgajateljice. Nama, kao i svim narodima, uvijek je više potrebno žena-majki, koje će odgajati čovjeka nego liječnica i učiteljica". 

"Potpuna sloboda u odijevanju žene, moderni plesovi nedostojni ozbiljnosti, mješovite plaže, čak i nudističke, upadljiva kozmetika... sve su to dokazi spolne raskalašenosti i moralne podivljalosti naših abnormalnih vremena", misao je izrečena 1940-ih za vrijeme logora u Jasenovcu i Gradišci Staroj. 

"Nakon teških i skupo plaćenih iskustava prošlosti ne smijemo se uspavljivati trabunjanjima moderne žene koja zahtijeva ista prava kao i muškarac, zaboravljajući duboke duševne razlike koje je dijele od muškarca", pisao je Busuladžić 7. marta 1943. godine za časopis El-Hidaje u tekstu Kult golotinje

Dizdarević navodi da su tvrdnje o navodnoj mizoginiji (odbojnost ili mržnja prema ženama) još strašnije s obzirom na to da on govori o različitosti, ne i superiornosti jednih od drugih. 

"On iznosi iste stavove koje su iznosili i gotovo svi teolozi svih konfesija njegova vremena. Teško je naći ijednog teologa islamskog ili nekog drugog koji je mislio i pisao drugačije. On svojim stavovima ne želi uniziti ženu nego uzvisiti majku nasuprot žene radnice koju afirmira moderna potrošačka industrijalizirana struktura željna samo i isključivo profita. 

Također, on dijeli stavove mnogih savremenih filozofa koji su pisali o zloupotrebi i komercijalizaciji ženskog tijela. Gdje nago žensko tijelo lišeno osobnosti prodaje sve od šerpe do lokomotive. Žena i danas nije persona nego dominantno objekt seksualnih fantazija i to je njena dominantna uloga. To je ono protiv čega je ustao Busuladžić, a ništa više i ništa manje od toga", naveo je Dizdarević za Radiosarajevo.ba.

Osnovna škola u Dobroševićima ipak će nositi ime Mustafe Busuladžića, iako u glavnom gradu Bosne i Hercegovine već postoji ulica s njegovim imenom. Dio nekadašnje ulice koja je dobila ime po antifašisti i narodnom heroju Fuadu Midžiću zove se po Mustafi Busuladžiću.

KOMENTARI (3)