Koje su prednosti podzemnih kontejnera i recikliranja otpada?

Riječ je o podzemnim eko-otocima - kontejnerima u koje građani mogu odvojeno odlagati papir, pet ambalažu, staklo i preostali kućni otpad.

Ovi podzemni eko-otoci su najsavremenije tehničko rješenje za odvojeno odlaganje ambalažnog otpada, kakvo se može vidjeti u velikom broju evropskih gradova, naveo je prilikom otvaranja prvog eko-otoka na Trgu heroja ministar za komunalnu privredu i infrastrukturu, privredu i prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Senad Hasanspahić.

Sistem podzemnih kontejnera omogućava skladištenje i do tri puta veće količine otpada što će značajno doprinijeti unapređenju higijene i životnih uvjeta za stanovnike.

U svaki od postavljenih kontejnera može se odložiti po tri kubika otpada, što zamjenjuje devet običnih kontejnera. A kako se otpad nalazi ispod zemlje onemogućeno je njegovo raznošenje, ali i širenje eventualnih zaraza. Zahvaljujući ovoj metodi selektivnog odlaganja otpada naselja mogu biti mnogo ljepša i urednija, bez  pojave neprijatnog mirisa.

Izgradnjom ovih podzemnih eko-otoka značajno se doprinosi zaštiti i očuvanju okoliša. No pojedini građani ipak odbijaju odvajati otpad.

Već prvih nekoliko dana nakon postavljanja prvih podzemnih kontejnera u naselju Trg heroja zabilježeni su prizori koji zaslužuju svaku kritiku. Neodgovorni pojedinci umjesto da ubace otpad u kontejner oni ga odlažu pored kontejnera.

Na mjestu sadašnjih eko-otoka u ovom naselju ranije su stajali obični kontejneri. Zbog toga što građani odbijaju odvajati otpad, iz KJKP "Rada" ostavili su dva kontejnera pored podzemnih kako bar otpada ne bi bilo na ulici. No, i ovi kontejneri i dalje bivaju prepunjeni, a građani odbijaju koristiti novopostavljene.

Zbog toga je važno podizanje svijesti stanovništva, kako o važnosti selektivnog prikupljanja otpada, tako i prednostima njegove reciklaže.

"Sav otpad koji se prikupi iz podzemnih kontejnera odvozi se vozilom namijenjenim za pražnjenje podzemnih kontejnera na sanitarnu deponiju Smiljevići u sortirnicu. Sav reciklažni otpad se tu odvaja i razvrstava u jedan kamion. Kada se prikupe dovoljne količine, otpad ide na traku, potom u mašinu za baliranje, a zatim se razvrstava u kockama. Kocke s otpadom potom se upućuju operaterima koji se bave ponovnom upotrebom tih materijala", ispričao je za Radiosarajevo.ba glasnogovornik KJKP Rada Mirza Ramić.

U sortirnici u Smiljevićima posebno se reciklira otpad koji je sadržavao motorna ulja, antifrize i pepeo, jer to spada u vrstu opasnog otpada koji sadrži hemijska svojstva koja nagrizaju ostali materijal i zbog toga dolazi do dezintegracije drugih dijelova materijala. Ova vrsta otpada pogubna je kako za biljke i životinje, tako i za čovjeka, naveo je Ramić za Radiosarajevo.ba.

Poduzeće Rad ima potpisane ugovore o saradnji s firmama poput Natron Maglaj, Aida Komerc i drugima, naveli su iz KJKP Rada. Šta će se dalje dogoditi s odvojenim otpadom i koja će biti njegova namjena zavisi od operatera. 

Rastuća potrošnja materijala rezultat je stalnog povećanja količine otpada što je jedan od najvećih problema zaštite okoliša, a podjednako utječe na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Zbog toga je recikliranje korisno. Odbačeni otpad moguće je pretvoriti u nove materijale za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene. 

Iz KJKP Rad su za Radiosarajevo.ba naveli da su počele pripreme za postavljanje novih podzemnih eko-otoka u ulici Safet-bega Bašagića, kao i u sarajevskom naselju Bistrik, a u toku su radovi na izgradnji i na Mojmilu, u Saraj-Polju, Alipašinom Polju i na Dobrinji.

Također, očekuje se nabavka novog vozila kojim bi se odvozio otpad za sortiranje i reciklažu, naveli su iz KJKP Rad.