Kako je Bugojno postalo jedno od omiljenih mjesta za odmor Josipa Broza Tita

"Stigao je 30. novembra 1968. godine, oko 15 sati, a dočekalo ga je nekoliko hiljada građana, pioniri s cvijećem u rukama, učenici osnovnih i srednjih škola. Uz državne i republičke funkcionere, u ime grada domaćina dobrodošlicu mu je poželio tadašnji predsjednik Bugojna Bakir Rustempašić, sa svojim saradnicima". kaže bugojanski novinar Obrad Kisić.

Dodaje kako je Tito u Bugojno došao neplanirano, a nakon odluke da 29. novembra, na Dan Republike, posjeti Jajce i prisustvuje obilježavanju Drugog zasjedanja AVNOJ-a.  

"Kako su kasnije pričali ljudi iz njegovog okruženja, Tito se Bugojna nije tek onako sjetio. Godinu ranije u ovom gradu sniman je kultni film 'Bitka na Neretvi', kada su se Bugojanci pokazali kao izvrsni domaćini. Uz to, već duže vrijeme spremao se posjetiti preduzeće 'Slavko Rodić', koje se bavilo vojnom proizvodnjom i za čije je osnivanje lično potpisao rješenje 27. marta 1950. godine."

Tokom priprema za Titov prvi dolazak u Bugojnu, potpuno je ispražnjen hotel "Bosna", koji se nalazio u današnjoj zgradi Općine. Tri sprata tog hotela bila su rezervirana za stalne stanare "samce" koji su, uslijed novonastale situacije, privremeni smještaj morali pronaći kod svojih prijatelja.

"U nedostatku adekvatne opreme za Titov apartman i sobe njegovih saradnika i pratnje, zatražena je pomoć sarajevskog hotela 'Europa', koja je ekspresno stigla. Unutrašnjost hotela Bosna za kratko vrijeme uređena je i pripremljena za dolazak visokih gostiju", prisjeća se Kisić.

Prvi boravak Tita u Bugojnu obilježila je, ističe, upravo njegova posjeta preduzeću Slavko Rodić gdje je bio oduševljen onim što je vidio, jer je, uz vojnu, ovdje bila organizirana i civilna proizvodnja, gdje su dominirale pisaće mašine "biser" i razne opruge.

"Nakon toga, prvi čovjek SFRJ uputio se prema Koprivnici, u staru vilu izgrađenu 1937. Još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u nju su često svraćali visoki državni funkcioneri, koji su dolazili u lov. Kao strastveni lovac, Tito je znao za to, pa su ga domaćini detaljno upoznali o  bogatstvu bugojanskog lovišta", priča.

Na odlasku iz Bugojna Tito je, dodaje, obećao domaćinima da će ponovo posjetiti njihov grad, što su mnogi shvatili kao protokolarnu izjavu, ali su se brzo uvjerili da se nije šalio kada je to rekao. 

"Već u aprilu 1969. Tito je opet došao u naš grad. Kasnije su njegove posjete postajale sve češće, a obično je dolazio dva puta godišnje, u aprilu i novembru. Uz Brione i Karađorđevo, Bugojno je postalo njegova nova destinacija za odmor", kazao je Kisić.

Ističe da je tokom jedanaest godina Tito 17 puta boravio u Bugojnu, gdje je proveo 165 dana, te da njegove posjete nisu imale zvanični karakter, jer je dolazio u predahu od državničkih obaveza, pa bi odmor bio redovno upotpunjen lovom.

"U bugojanskom lovištu ustrijelio je četiri medvjeda, od kojih je kapitalac iz 1977. na Sajmu lovačkih trofeja u Francuskoj ubjedljivo osvojio najviše bodova. Također, Tito je ovdje primio veliki broj domaćih zvaničnika, pa i neke strane državnike", kazao je Obrad Kisić.

Nastavlja da su u nekoliko navrata održane i sjednice tadašnjeg državnog vrha, na kojima su donesene neke ključne odluke, među kojima i ona o kandidaturi Sarajeva za organizatora 14. zimskih olimpijskih igara 1984.  

Autor brojnih tekstova o prošlosti Bugojna i života njegovih stanovnika podsjeća da su u doba prvih Titovih posjeta Bugojnu sagrađene vile na Koprivnici i Gorici, 1972. i 1974.

"Nažalost, one su danas potpuno devastirane, a nema više ni Titove ulice, koju oni stariji Bugojanci često spominju, s nadom da će se nekada 'vratiti' u njihov grad", naglasio je Kisić.

Na kraju kaže da su o Titovim posjetama Bugojnu izvještavali svi svjetski mediji, i da je to bilo vrijeme kada je počeo ubrzani ekonomski rast ovog grada, što je uporedo pratio uspon u kulturnom, sportskom i drugim segmentima djelovanja.

"Bez sumnje, Titovi dolasci bili su 'vjetar u leđa' razvoju Bugojna, koje je u bivšoj državi bilo među deset najrazvijenijih općina po ostvarenom bruto nacionalnom dohotku", zaključio je Obrad Kisić.