Savez kolumnista / Ivo Komšić: HDZ-ov juriš na Izborni zakon

25. 04. 2022. u 09:14:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Izborni zakon BiH postao je politička opsesija ne samo HDZ-u BiH nego i političkim strukturama u susjednoj Hrvatskoj. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je opčinjen baukom tog zakona koji kruži Europom i koji, po njegovom, prijeti progutati evropsku demokraciju, a jedan narod u BiH potpuno izbrisati s njene političke karte.

Piše: Prof. dr. Ivo Komšić, za Radiosarajevo.ba

Sve svoje paranoje i frustracije premijer je prenio na europske institucije u kojima participira njegova država kao članica EU. U situaciji kada je Unija potpuno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu i kada je rat u Evropi uveliko odmakao, kada Rusija otvoreno prijeti ne samo BiH nego i Hrvatskoj, hrvatski premijer svu svoju energiju i utjecaj u EU koristi na lobiranje da bi se promijenio Izborni zakon u BiH!?

Borba za vlast ruskog čovjeka

Dok njegove europske kolege traže užurbano rješenja kako bi se rat zaustavio, kako bi se pomoglo Ukrajini da se zaštiti i spase, kada se rješavaju golemi problemi s milionskim izbjeglicama iz te zemlje, hrvatski premijer prosijači saglasnost da bi u BiH osigurao vlast ruskog čovjeka! Ne znamo kako to izgleda u očima lidera EU, ali ako je suditi po posljednjoj izlobiranoj gomili koja se skupila nedavno u Mostaru, to je veoma jadno. U toj delegaciji beznačajnih ljudi nema čak ni onih konzervativaca koji imaju nekog ugleda u svojim zemljama.

Nakon neuspjelih pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH koji su vođeni u Neumu i Sarajevu, hrvatski premijer je ostvario „veliki diplomatski uspjeh“ kada je u jednu od rezolucija Evropskog parlamenta uspio ubaciti odredbu o „konstitutivnosti naroda“ u BiH. Premijer time pokazuje totalno nepoznavanje Ustava BiH u kome već stoji ta odredba. Njegov „diplomatski uspjeh“ je potpuno suvišan i promašen, to je samo bacanje prašine u oči hrvatskoj javnosti. Nitko još u BiH nije doveo u pitanje tu odredbu jer bi to bilo protivustavno, to znaju svi iole politički pismeni ljudi, osim hrvatskog premijera.

To je nanovo ohrabrilo njegovog političkog zastupnika u BiH, ruskog ideologa i zastupnika u BiH, Dragana Čovića, da pošalje u parlamentarnu proceduru već propale prijedloge izmjena Izbornog zakona. Dok su ti prijedlozi bili na pregovaračkim stolovima u Neumu i Sarajevu, nije se precizno ni znalo o čemu se radi. Vrijednost ove inicijative je samo u tome što je objelodanila konačno ono o čemu se nagađa posljednjih nekoliko mjeseci a na čemu se radi godinama.

Što Dragan Čović uime HDZ-a predlaže?

Prvo, radi se o popunjavanju Doma naroda Federacije BiH.
Drugo, radi se o izboru članova Predsjedništva BiH.
U obrazloženju, predlagač se poziva na presude Ustavnog suda BiH i na presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. Cilj je: „promijeniti Izborni zakon u onim elementima kako bi riješili pitanja presude Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić', te jednog dijela presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.“ Da nije ovih obrazloženja i pokušaja da se zahtjev pravno legitimira ne bismo ni znali dokle seže predlagačevo bezočno obmanjivanje javnosti. Njegovi prijedlozi su upravo u sprotnosti s presudama na koje se poziva.
Krenimo redom.

Slučaj građanina Ljubića

Kakvu je presudu donio Ustavni sud BiH u predmetu „Ljubić“?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je rješavao zahtjev Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predmet broj U 23/14, da se ocijeni ustavnost nekih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva je naveo u svojoj predstavci da neke odredbe Izbornog zakona BiH nisu u skladu s odredbom Ustava BiH, Član 1., tačka 2. Demokratska načela, i sa odredbama člana 6. i člana 8. Ustava Federacije, kojima se regulira sastav i izbor delegata u Dom naroda Federacije. Dakle, aplikacija „Ljubić“ se odnosila samo na federalni Dom naroda, niti na jednu drugu federalnu i državnu instituciju. HDZ BiH i hrvatski premijer su presudu po ovoj aplikaciji razvikali kao da se radi o temeljnim izmjenama Zakona kojima se konačno ukida ta velika i neizmjerna diskriminacija Hrvata u BiH.
Međutim, oni kriju sadržaj presude od javnosti i potpuno obmanjuju i domaću i evropsku javnost o tome.

Sud je samo djelomično usvojio zahtjev Bože Ljubića i utvrdio da odredba Izbornog zakona BiH, Poglavlje 20, član 20.16 A stav 2. tač. a-j, nije u skladu s Ustavom BiH. Također, Sud je utvrdio da odredba Poglavlja B, člana 10.12. stav 2., u jednom dijelu nije u skladu s Ustavom.

O kojim odredbama se radi?

Član 20.16, stav 2., Poglavlja 20, Izbornog zakona BiH regulira izbor broja delegata iz kantona za Dom naroda Federacije BiH iz svakog konstitutivnog naroda. Brojčano je precizno utvrđeno koliko delegata iz kojeg naroda se delegira u federalni dom iz svakog kantona. Također, tim članom je utvrđeno da osnov za izračun broja delegata služi popis iz 1991. godine, sve do realizacije Aneksa 7. Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih lica, te do novog popisa.

Demokratska BiH

Članom 10.12. stav 2. Izbornog zakona BiH je određeno: Svakom konsitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu.
Za ove odredbe Sud je utvrdio da nisu u skladu s Ustavom BiH, odnosno članom 1, stav 2. koji glasi: Bosna i Hercegovina je demokratska država koja fukcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

Nesuglasnost s Ustavom je u tome što sporna odredba Izbornog zakona daje svakom konstitutivnom narodu jedno mjesto u kantonu, bez obzira na izborne rezultate. Svakom narodu, u svakom kantonu, garantira se jedno delegatsko mjesto za Dom naroda Federacije. Brojčani raspored za ostale delegate se vrši tek nakon ovoga automatskog delegiranja po jednog delegata iz svakog naroda u federalni dom.

Ova metoda raspodjele ne odgovara izbornim rezultatima i remeti proporcionalni sistem zastupljenosti u kantonalnim skupštinama koje se biraju na neposrednim izborima. Također ovaj stav Izbornog zakona odudara od ustavne odredbe Ustava Federacije koji regulira ovu oblast. Član 8. Ustava Federacije određuje izbor delegata u Dom naroda; stav 2. – Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuje zakonom; stav 3. – U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

Ova uvjetovanost izborom nije predviđena Izbornim zakonom nego se neuvjetovano, unaprijed, daje po jedno mjesto pripadniku svakoga naroda u kantonalnoj skupštini, odakle se onda biraju u Dom naroda. Dakle, samo u ovome dijelu Ustavni sud BiH je prihvatio predstavku Bože Ljubića. Ostali njegovi zahtjevi su odbijeni kao neosnovani: „Odbija se kao neosnovan zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Poglavlja B čl. 10.10, 10.12. u preostalom dijelu, 10.15. i 10.16. Izbornog zakona BiH. Sud je utvrdio da su te odredbe u skladu s Ustavom BiH.“

Zašto je Ljubić tražio ocjenu ustavnosti navedenih odredbi Izbornog zakona i što je time dobijeno?

U njegovoj predstavci Sudu stoji da su izbori demokratski i bez ograničenja (uporište u Ustavu BiH ), da moraju odražavati volju birača i da se ishod ne može nametnuti zakonom (Izborni zakon dodjeljuje svakom narodu po jedno mjesto u kantonalnoj skupštini bezuvjetno).
Također, podnosilac predstavke tvrdi da ustavni sistem podrazumijeva bezuvjetnu primjenu proporcionalnosti pri izboru delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Federacije. Narušavanje proporcionalnosti pri izboru smatra se diskriminacijom. Sud je utvrdio da odredba iz Izbornog zakona nije u skladu s Ustavom BiH i Ustavom Federacije, ali je samo djelomično prihvatio predstavku.

Šta je Ustavni sud odbio?

Odredba Ustava Federacije ne daje bezuvjetno svakom narodu po jedno mjesto u kantonalnoj skupštini nego to veže za izborni rezultat – ukoliko je takav izabran na izborima. Faktički, Sud je naložio da se Izborni zakon promijeni samo u ovom dijelu u kome se svakom narodu unaprijed daje po jedno mjesto u Domu naroda Federacije iz svih kantona, i vezuje to za izbore – ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Ova izmjena Izbornog zakona onda uvjetuje i promjenu metode izračuna ostalih delegata po nacionalnim kvotama. Važno je napomenuti da je Centralna izborna komisija BiH (CIK) nakon zadnjih izbora primijenila ovu odluku Ustavnog suda BiH na izbor delegata za Dom naroda Federacije BiH, iako Izborni zakon nije promijenjen. HDZ sa svojim partnerima u vlasti ima mehanizme izmjene Izbornog zakona, ali Zakon je do danas ostao nepromijenjen upravo njihovim blokadama.

Ostale zahtjeve iz Ljubićeve predstavke Ustavni sud je odbio. Ti ostali zahtjevi su veoma bitni, čak bitniji od ovih koje je Sud prihvatio.
Ljubić je tražio dosljednu primjenu sistema nacionalne regionalne proporcionalnosti pri izboru delegata za Dom naroda. To bi onda radikalno promijenilo brojčanu zastupljenost naroda u Domu naroda Federacije. On se pozvao na Ustav Federacije koji propisuje da „delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva“.

On je izračunao da svaki delegat u nacionalnom klubu Doma naroda Federacije nosi u procentu 5,88% konstitutivnog naroda iz kantona iz koga je biran – 17 delegata svakog naroda kada se pomnoži sa 5,88 dobije se 100. Po toj računici, svaki narod može imati jednog delegata u Domu naroda iz kantona, ako u njemu živi barem 5,88% toga naroda.

Ukoliko to nije zadovoljeno, ukoliko nekog naroda u nekom kantonu ima manje od toga procenta, taj narod ne bi trebao imati niti jednoga svoga delegata u federalnom domu.

Međutim, Dom naroda Federacije je istovremeno zakonodavno tijelo Parlamenta Federacije kao i Zastupnički dom, jer odlučuje paralelno s ovim drugim domom o svim zakonima. Dom naroda dakle predstavlja konstitutivne narode i odlučuje o vitalnim nacionalnim interesnima.

U tom smislu Dom naroda ne predstavlja samo kantone iz kojih se bira nego i svaki konstitutivni narod s cijele teritorije Federacije – kantoni su izborne jedinice. Ako bi se izbor delegata reducirao samo na proporcionalnu zastupljenost naroda u kantonima, a ne bi se vodilo računa o cjelini naroda u Federaciji, narušilo bi se osnovno ustavno načelo o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Federacije. – HDZ se zaklinje upravo na konstitutivnost. Također, time bi se povrijedio onaj član Ustava BiH na koji se poziva Ljubić u svojoj predstavci – „Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.“

Ljubić i Hrvati

Ustavom zagarantirani slobodni i demokratski izbori su izbori koji svakom građaninu i pripadniku konstitutivnog naroda omogućuju da biraju i budu birani. Ako bi se primijenio Ljubićev izračun, niti jedan konstitutivni narod ne bi imao delegate u Domu naroda ukoliko nije zastupljeni u svojoj izbornoj jedinici s procentom od 5,88. To bi predstavljalo drastično kršenje principa demokracije i prava da se bude izabran bez obzira na proporcionalnost u izbornoj jedinici.

Zato se Ustavni sud poziva na odredbu iz federalnog Ustava koja obvezuje na izbor po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Ljubićev izračun je posebno poguban za Hrvate koji imaju najveću disperziju u Federaciji i kojih je najmanje u proporciji stanovništva po kantonima.

S današnjim trendom iseljavanja, ovaj izračun bi eliminirao Hrvate sa većeg dijela Federacije iz Doma naroda! Oni u ovom zakonodavnom tijelu ne bi imali svoje predstavnike i njihov manjinski glas se ne bi nikada čuo. Demokratski princip zastupljenosti naroda bi bio potpuno narušen.
Najnoviji prijedlog HDZ-a koji je poslan u parlamentarnu proceduru postavio je kao polaznu osnovu upravo ovaj princip koji je osporio Ustavni sud BiH. On vraća u pregovore princip po kome niti jedan narod ne može imati svoje predstavnike u Domu naroda Federacije ukoliko tog naroda nema preko 5 posto u strukturi stanovništva kantonalne izborne jedinice. Da bi do kraja pričvrstio i ozakonio diskriminaciju unutar svakog naroda u Federaciji (RS se ne dotiče), HDZ konkretizira delegatske kvote svakog naroda, u skladu s principom preko 5 posto.

Tako bi iz Hercegovačko-Neretvanskog kantona u Domu naroda sjedilo četiri delegata, iz Srednjobosanskog i Zapadno-hercegovačkog po tri, iz Livanjskog, Posavskog i Zeničko-Dobojskog po dva, a preostala četiri kantona imali bi samo jednog delegata (Sarajevski, Tuzlanski, Bihački, Goraždanski) – ukupno 17.

Ako se uzme u obzir nacionalna struktura kantona po posljednjem popisu, Hrvati bi iz tri hercegovačka i Posavskog kantona imali 11 delegata u Domu naroda Federacije a svi ostali, srednjobosanski, sarajevski i tuzlanski, samo šest. S obzirom da po zadnjem popisu u tim kantonima živi polovica Hrvata, sa ovim prijedlogom ta polovica se faktički pretvara u nacionalnu manjinu. To je HDZ-ova demokracija.

U povijesti hrvatskog naroda još nitko nije napravio takvu diskriminaciju unutar vlastitog naroda. Primjena HDZ-ove računice pri izboru delegata prouzročila bi neravnopravnost unutar svakog naroda jer narodni interesi iz sredina u kojima je neki narod u manjini nikada se ne bi čuli u Parlamentu jer ih ne bi imao tko zastupati. Također, pripadnici konstitutivnih naroda iz multietničkih stranaka ne bi praktično mogli biti delegirani u Dom naroda jer bi ovim izmjenama zakona etničke stranke imale monopol na taj izbor. Time bi multietničke stranke postale suvišne, a izbori etnički. Demokratsko načelo izbora bi bilo anuliranono iako se na njega poziva HDZ.

Mirnodopska izvedba „Herceg-Bosne“

To zastupa kao demokratski princip i hrvatski premijer u EU, punih usta i bez stida. Ta diskriminacija se prikriva floskulom o „legitimnom predstavljanju“. To što je s razlogom odbacio Ustavni sud BiH sada na mala vrata želi vratiti u Izborni zakon HDZ BiH. Skupio je hrvatski premijer u EU gomilu likova koji su stali iza ovoga i drznuli se doći u BiH da to propagiraju.

Problem izmjene Izbornog zakona BiH se ne završava ovim djelomičnim i veoma malim izmjenama koje je naredio Ustavni sud. HDZ želi iskoristiti ovu malu ustavnu neusklađenost Izbornog zakona tako što insistira na promjenama Zakona u dijelu koji regulira izbor članova Predsjedništva BiH. HDZ želi punu političku dominaciju postići izbornim promjenama koje im osiguravaju izbor člana Predsjedništva. Da bi se to ostvarilo želi se u Izborni zakon unijeti etničko glasanje koje je moguće samo formiranjem etničke izborne jedinice koju bi činili kantoni s većinskim hrvatskim stanovništvom - HNK, Zapadno-Hercegovački, Livanjsli, Posavski i Srednjobosanski. Hrvatski član Predsjedništva BiH bi bio onaj kandidat koji bi dobio najviše glasova u tri od ovih pet kantona.

Član Predsjedništva, dakle, ne bi predstavljao državu BiH nego samo Hrvate iz tri kantona; ne bi predstavljao ni sve Hrvate Federacije BiH. To je samo mirnodopska izvedba „Herceg-Bosne“. Da stvar bude apsurdnija i licemjernija, HDZ se poziva na evropske standarde i na presude Evropskog suda za ljudska prava koje zahtijevaju da se demokratsko izborno načelo provede do kraja i da se građani BiH koji se ne izjašnjavaju etnički ili koji su nacionalne manjine uvedu u izborno zakonodavstvo. Ova presuda, poznata kao presuda „Sejdić-Finci“, a na kojoj se insistira iz međunarodne zajednice, koristi se kao ulaz na mala vrata da bi se došlo do promjene Izbornog zakona koji odgovara lideru HDZ-a. Na ovakvoj izmjeni insistira također i ruski ambasador u BiH jer bi time imao svoga čovjeka u vrhu države. Međutim, ona je upravo u suprotnosti sa sudskim presudama na koje se poziva.

Posljednji pokušaj HDZ-a u Parlamentu BiH nije rješenje problema nego ćor-sokak.

***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (14)