April 1992. - april 2022.: Kuda Putinovi ljudi guraju BiH?

Navršilo se 55 dana od početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, zapadnog susjeda, zemlju koja ničim, osim svojim postojanjem, nije zaslužila ovakvu sudbinu.

Kao ni milioni njezinih građana koji su preko noći postali izbjeglice diljem Europe, ostavljajući za sobom razorene domove i živote.

Piše: Faruk Vele

Trending

Poznati meteorolog objavio prognozu sve do 6. maja: Najvažniji dan 'problematičan' za cijeli region

Tako se na 30. godišnjicu početka agresije na BiH i opsade Sarajeva, povijest se ponovo nesretno ponovila, a još jedna miroljubiva zemlja našla se pod udarom hegemonističke sile iz susjedstva.

Činjenica da su se time iz korijena promijenili geopolitički odnosi u svijetu, bitno se odrazila i na dešavanja u regiji i Bosni i Hercegovini, kao i na lokalne političke odnose.

Tajne veze Putinovog čovjeka Čovića…

Lideri koji su se koliko jučer prizivali „više ruskog utjecaja“, poput Dragana Čovića, predsjednika HDZBiH, danas su se taktički povukli na „pričuvne pozicije“.

„Tajne veze Putinova čovjeka Čovića…“, glasio je naslov zagrebačkog „Nacionala“ početkom prošlog mjeseca.

Štaviše, tvrdio je ovaj magazin, otkrivaju se upravo nove činjenice o “Čovićevoj dubokoj vezi s Rusima, preko Aluminija i drugih lukrativnih poslova”.

„On je čak javno pozvao da Rusija ostvari veći utjecaj na BiH prilike, pozvao je svojedobno čak i jednu jedinicu ruske vojske u Hercegovinu. Činjenica da Putin, uz Dodika, ima još jednog čovjeka u BiH na svojoj strani pokazuje da on preko Dodika i Čovića može gadno zakomplicirati situaciju BiH“, navodi hrvatski magazin, primjećujući da Zapad i zbog toga ne želi Putinovog čovjeka u Predsjedništvu BiH.

Klasičnim zamjenama teza, tek mjesec dana kasnije Čovićeva glasnogovornica, europarlamentarka Željana Zovko spomenutoj hrvatskoj javnosti putem HRT-a govori o ruskom utjecaju na Milorada Dodika i srpsku politiku u BiH, te navodni turski utjecaj na Bošnjake!? Nastojeći graditi distancu, Zovko optužuje da Srbi i Bošnjaci, zapravo, i ne žele u EU, a bh. Hrvati su građani Unije, te da se Unija treba izvršiti pritisak na Bošnjake u kontekstu izbornog zakonodavstva.

Ovo pitanje će se ponovo naći pred tijelima EU i bit će zabrinjavajuće ukoliko Brisel bude slijedio politiku čovjek koji nije krio svoje relacije sa centrom u kojem je planirana agresije na Ukrajince.

U međuvremenu nakon oštrih sankcija najprije Amerike i Velike Britanije, a potom i snažnog poteza Berlina, koji je prekinuo finansiranje projekata vrijednih 100 miliona eura u bh. entitet RS, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Čovićev saveznik sve je više izoliran.

„Dajem rok Nijemcima od šest mjeseci“, reći će Dodik i biti ismijan na društvenim mrežama.

Iako nastoji održati sliku harmoničnosti njihovih odnosa, posljednje posljednja dešavanja i neke poruke i iz Beograda, također, ukazuju na sve realniju distancu Aleksandra Vučića od Dodikovog režima.

Sve to, naravno, ne znači da ovaj Putinov čovjek nije spreman na sve da se održi u sedlu, pa čak i na „dešavanje naroda“, što je omiljeni Putinov scenarij.
Naime, Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) organizira za sutra “veliki narodni skup” u Banjoj Luci. Oni će se u srijedu, 20. aprila okupiti, kako su kazali, da bi dali podršku „očuvanju institucija RS“.

Skup, odnosno protest, će biti organiziran na banjalučkom Trgu Krajine pod sloganom “Sloboda”, a kako su poručili iz organizacije, žele izraziti nezadovoljstvo nedavnom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta da suspendira Zakon o nepokretnoj imovini RS-a.

“Svi treba da budu na jednom mjestu, kao 1992. godine, svi da budu u istoj koloni“, naveo je Aleksandar Savić, predsjednik BORS-a.

Opasnost od fizičkih incidenata

Za bh. sigurnosne agencije i međunarodne faktore bi u najmanju ruku trebalo biti znakovito da se čelnik jedne boračke organizacije proizašle iz bivše vojske RS poziva na 1992., i to tri decenije nakon agresije i genocida u Bosni i Hercegovini, te u jeku ruske invazije na Ukrajinu.
Važno je da opozicija u RS-u ovaj put nije pristala poslužiti kao korisni idiot spašavanja Dodikovog posrnulog režima, gdje se, također, mogu nazrijeti prsti Beograda,

No, zabrinjava kamo to sve ide.

„Fizički incidenti biće sve izvjesniji“, upozorava novinar i bloger Slobodan Vasković.

„Dodikove paranoje i strahovi će se multiplikovati. Biće najopasniji za sopstveni narod, samim tim bezopasniji za Zapad…Dodiku je poznato da će svako ko pokuša izazvati fizičke incidente u BiH, ili ih izazove, biti politički zbrisan, bez milosti. I to odmah“, piše Vasković.

Prenošenje sukoba

U tom smislu treba ozbiljno uzeti u obzir ponašanje Rusije i njihove interese u ovom trenutku.

„Cilj je Putina aktiviranjem novih žarišta u BiH i Crnoj Gori odvratti pozornost EU i NATO-a s Ukrajine, te smanjiti pritisak na sebe. Stoga smatram da će se rusko djelovanje na ovim prostorima nastaviti i dalje“, ukazivao je još prošlog mjeseca vojni analitičar Robert Barić.

U ovom kontekstu treba sagledavati i sve malignije djelovanje ruske diplomatske mreže u BiH koja neskriveno provocira i prijeti. Jasno je da Igor Kalabuhov, ruski ambasador, svoje agresivne nastupe u bh. javnost zasigurno ne gradi bez odobrenja zvanične Moskve. Slični nastupi bilježe se i u ostalim zemljama Balkana, gdje pozicije domaćina nisu sasvim po volji vladaru Rusije.

Stavljajući slike ovog mozaika u širi geopolitički kontekst, potrebna je ozbiljna budnost domaćih i međunarodnih faktora kako populistički lideri, slijedeći svoje interese za odražnjem, ne bi ugrozili i mir i izložili sve građane BiH.