Eko prakse: Zašto nedostaju kontejneri u strogom centru Sarajeva

Istraživanje portala Radiosarajevo.ba o ekološkim praksama u zgradama institucija se nastavlja. 

Nakon što smo opisali prakse u Centralnoj banci BiH, Agenciji za komunikacije, Federalnom ministarstvu okoliša, Zgradama na Trgu BiH, ovaj put predstavljamo dvije zgrade u strogom centru Sarajeva u kojima su smještene visoke državne institucije. 

Oba objekta se nalaze prekoputa zgrade Predsjedništva BiH – Bočna zgrada Higijenskog zavoda i zgrada u Dubrovačkoj ulici (bivša zgrada Union banke u Maom parku)

Zgrada Higijenskog zavoda

Zgrada Higijenskog zavoda u ulici Maršala Tita 9a izgrađena je 1950. godine po projektu arhitekte Vase Todorovića. Raspolaže sa 3.812 metara kvadratnih, čiji je prostor rekonstruiran za potrebe institucija Bosne i Hercegovine, gdje trenutno djeluje oko 250 zaposlenih.

Osim Federalnog ministarstva zdravstva koje je smješteno u glavnoj zgradi, u bočnoj zgradi na ulazu Titova 9 A smještene su državne institucije: Ured za razmatranja žalbi BiH, Agencija za javne nabavke BiH, Konkurencijsko vijeće BiH, Uprava za zaštitu bilja BiH, Ured za veterinarstvo BiH i Direkcija za ekonomska pitanja BiH, kojima upravlja Služba za zajedničke poslove.  

Na početku treba istaknuti da je ovaj dio zgrade 2016. godine  dobio novu fasadu, zahvaljujući čemu se ljeti lakše rashlađuje, a zimi brže grije.

Stara kotlovnica kojom se objekt grijao rekonstruirana je. Od 2016. godine, broj potrebnih kotlova za proces grijanja i postizanje određene temperature u unutrašnjosti zgrade reduciran je sa dva na jedan. Rezutat ovoga je značajno smanjenje potrošnje osnovnih energenata zabilježeno posljednjih godina, potvrđeno nam je iz Službe za zajedničke poslove.

Zgrada u Dubrovačkoj ulici

I drugi objekt koji istražujemo, zgrada bivše Union banke u ulici Dubrovačka br. 6, bilježi planiranje i provođenja određenih praksi energetske efikasnosti. 

Služba za zajedničke poslove institucija BiH kupila je 2016. godine ovaj objekt koji raspolaže sa 8.710 kvadratnih metara, gdje je trenutno zaposleno oko 350 osoba. Ovdje djeluju: Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Agencija za zaštitu ličnih podataka, Agencija za ravnopravnost spolova, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, između ostalih.

Jedan od najvećih problema u postizanju energetske efikasnosti je činjenica da je kompletna zgrada ostakljena, što u velikoj mjeri utiče na grijanje i hlađenje.

Do 2017. godine grijalo se na pelet, međutim takav način grijanja nije bio prihvatljiv ni s ekološkog, niti s ekonomskog aspekta.  Odvoz i dovoz peleta u centar grada predstavljao je još jedan problem zbog kojeg je odlučeno da se izmijeni način grijanja. Zgrada se 2017. godine priključila se na sistem grijanja toplana, od kada se bilježi značajno smanjenje emisije polutanata koji zagađuju okoliš, kako nam je potvrđeno.

U obje zgrade se vrši redovno mjerenje emisije polutanata, a na osnovu izmjerenih parametara zagađujućih materija izvještaji i rezultati pokazuju da su zadovoljavajući.

Takođe, u obje zgrade se vrši kontinuirana zamjena starih rasvjetnih tijela novom LED rasvjetom čime se potrošnja električne energije može smanjiti i za 20%.

U sanitarnim čvorovima obje zgrade uvedene su česme sa senzorima za pritisak.

Veliki problem zbrinjavanja i upravljanja otpadom  

S obzirom na veličinu objekata, broj zaposlenih i svakodnevnu djelatnost u institucijama, dnevno se ovdje proizvede velika količina ambalažnog i papirnog otpada.

Nažalost, ni u jednoj od navedenih zgrada nije zaživjela praksa odvajanja ambalažnog otpada, te sve što bi se moglo reciklirati završi u masi sa ostalim otpadom. 

Ovo pitanje osvijetlilo je postojanje velikog sistemskog problema u vezi sa zbrinjavanjem otpada u strogom centru Sarajeva.

U blizini ovih zgrada ne samo da ne postoje separacijski kontejneri, nego nisu postavljeni čak ni obični kontejneri za otpad. 

“To ne samo da predstavlja ekološki problem, nego i problem za higijenske radnike koji obavljaju dupli posao, tako što smeće moraju nositi do Alipašine ulice. Mi pokušavamo riješiti ovaj problem, te olakšati posao našim radnicima unutar tih institucija, ali nije sve na nama”, objašnjava Senad Mujić, šef Odsjeka za mašinska postrojenja i instalacije odjela za energetiku.

Odgovor na ovo pitanje potražili smo u KJKP Rad.

Iz preduzeća navode kako je najveći probem nedostatak prostora i neovlašteno parkiranje vozila, zbog čega njihova vozila ne mogu proći užim ulicama.

 “Jedan od prvih i osnovnih koraka za rješavanje ovog problema jeste obezbijediti dovoljno prostora za prolazak kamiona KJKP Rad. Problem pristupa naših vozila je još izraženiji ukoliko su u uskim ulicama, kao što je Dubrovačka, nepropisno parkirana vozila, koja otežavaju neometan prolaz. Neophodno zabraniti nepropisno parkiranje tih vozila”, navodi Maida Čukojević, šefica tehničke pripreme pogona za javnu higijenu u KJKP Rad.

Ona dodaje kako pomenute institucije imaju pravo nabaviti kontejnere, te postaviti u krugu svog parkinga, no za pražnjene istih, neophodno je obezbijediti neometan pristup vozilima, te imati otvorenu rampu prilikom dolaska vozila.

Ipak, radeći ovo istraživanje potaknuli smo obje strane da ponovo razmotre obaj problem. Sa obje strane dobili smo obećanje da će se u dogledno vrijeme pokušati pronaći najbolje rješenje za odlaganje otpada.

Istraživački tim portala Radiosarajevo.ba obratio se Općini Centar i očekujemo njihove odgovore u sklopi sljedeće teme.