Istinski socijaldemokrata protestantskog porijekla u Sarajevo došao kombijem

Istinski socijaldemokrata protestantskog porijekla koji je u Sarajevo došao s kombijem, a ne avionom - ovako je predstavljen gost History Festa, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan.

Povod njegovog gostovanja je knjiga profesora Univerziteta u Ljubljani Bože Repeja koja je biografija o Kučanu.

Foto: Radiosarajevo.ba

Kučan i Repe su govorili o privatnom životu nekadašnjeg predsjednika Slovenije, kao i o njegovom političkom djelovanju s akcentom na Jugoslaviju i njen raspad.

Autor knjige je kao motiv za pisanje knjige naveo upravo raspad Jugoslavije jer, kako je rekao, u njegovom središtu interesovanja su uvijek bili posljednja dešavanja u historiji.

"Takav rad ne možete pisati bez da ne razgovarate s onim o kome pišete. Morao sam se dogovoriti s njim. On je pristao. Pisao sam jako dugo, od sredine 1990-ih godina. U međuvremenu se mnogo promijenilo", prisjetio se.

Tvrdi da je "Kučan bio sistemski demoniziran sa strane desnice u Sloveniji i da se pisanje o njemu doživljavalo kao neprijateljski čin" dodavši:

"Mi smo se sastajali u nekim lokalima prilikom pisanja knjige i neki su nas vidjeli, zatim objavili i rekli: Evo ih, opet kuju neku zavjeru."

Potvrdio je da su politički protivnici Kučana pokušali spaliti ovu knjigu ispred njegove kuće, ali da je to slovenska javnost osudila.

"Nisu shvatili da je u Sloveniji gore spaliti knjigu, nego čovjeka", rekao je.

Za prvog slovenskog predsjednika kazao da najviše liči na nekadašnejg makedonskog predsjednika Kira Gligorova.

Izdvojio je protestantsko porijeklo i komunističko opredjeljenje roditelja kao značajnim u oblikovanju njegove ličnosti, što je objasnio sljedećom anegdotom:

"Pitali su ga jednom ko Vam čisti snijeg predsjedniče, a on je rekao: Pa predsjednik mi čisti snijeg."

Uvjerenja njegovih roditelja i njega samog su razlog zašto je učestvovao u brojnim radnim akcijama u bivšoj Jugoslaviji, naveo je Repe.

"On je istinski socijaldemokrata kakav ne postoji u Sloveniji i ostatku Evrope", mišljenja je.

Kučan je zadovoljan što su i građani Bosne i Hercegovine dobili priliku da čitaju na svojem jeziku ovu knjigu jer je to "zemlja koja je najviše pretrpjela u ratu".

Prema njegovim riječima, nije bio baš sklon da se napiše ta knjiga jer se tada "osjećaš kao živući muzej".

Komentarisao je i svoje protestantsko porijeklo za koje je kazao da ga jedno vrijeme uopšte nije interesovalo.

Priznao je da je napravio grešku i to 1970-ih godina kada se "obračunavao s liberalima".

"Tada sam naučio da ljudima ne treba vjerovati dok sam ne provjeriš argumente... Pokazalo se da ako se politika određuje prema ljudima, a ne prema djelima, onda će završiti krahom i uvijek će završiti krahom", Kučanova je poruka.

Upitan da li je napravio nešto pogrešno uoči raspada Jugoslavije, odgovorio je:

"Nikad čovjek ne može tvrditi da je uradio sve što je mogao i da je sve pozitivno. Moja uloga je bila da nađem način da se sve uradi u miru jer sam bio svjestan da se može desiti tragedija. Govorili su mi da moram biti radikalniji i da moram brže donositi odluku. To su govorili oni koji nisu imali odgovornost. Partija je imala najveću odgovornost. Diskutovalo se u Sloveniji da li treba prvo demokratizirati društvo ili partiju. Ja sam mislio da treba prvo demokratizirati partiju. Mislim da su učinjeni napori da se ne desi tragedija. Drugo je pitanje da li su naši argumenti bili jaki. Morate znati da je iz Beograda bila jaka propaganda koja je igrala samo na emocije."

Po izbijanju rata, armija više nije bila jugoslavenska, već srpska - njegov je stav. Ubjeđen je da su se ljudi tih godina mogli dogovoriti, ali nažalost nisu.

Također se prisjetio posjete Beogradu gdje je razgovarao o tome kako odrediti granice zemalja - da li trebaju biti nacionalne ili državne granice.

Kako je kazao, on je bio mišljenja da to trebaju biti državne granice zbog procesa sukcesije.

Taj stav je prenio Franji Tuđmanu u Zagrebu u koji je doputovao prilikom povratka iz glavnog grada Srbije.

Tada je shvatio sljedeće: "Nisam znao da se Slobodan Milošević dogovarao s Franjom Tuđmanom o podjeli Bosne."

Za Kučana se Dejtonski mirovni sporazum treba nadograditi kako bi Bosna i Hercegovina bila funkcionalna zemlja.

Pozvao je na značajniji angažman međunarodnih institucija u ovom dijelu Evrope.

"Stav da je u Bosni i Hercegovini dobro sve dok nema rata znači nazadovanje... Pitanje je šta će Evropska unija uraditi da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna zemlja", zaključio je Kučan.

Ovogodišnji History Fest je počeo 28. maja i trajat će do 2. juna. Održava se u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova.