Hoće li Sarajevo konačno dobiti ulicu 16. muslimanske brigade?

Na društvenim mrežama ovih dana se pojavila inicijativa da Sarajevo napokon dobije ulicu 16. muslimanke narodnooslobodilačke udarne brigade (NOU) koja ponijela veliki teret oslobođenja glavnog grada Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

Piše: Faruk Vele

Takve ulice imaju već, primjerice, slobodarska Tuzla, te Goražde, Gradačac, Živinice..., ali, nažalost, ne i Sarajevo.

Kako nas podsjeća Antifašistički vjesnik, 5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Saraje¬va, a to je upravo bila 16. muslimanska NOU brigada. Dana kasnije, 6. IV. 1945., i definitivno je slomljen otpor Nijemaca i pripadni¬ka NDH, te je naše Sarajevo oslobođeno.

Oslobodioci Sarajeva

Partizanske jedinice imale su u operaciji oslobođenja Sarajeva 637 poginulih, 2.020 ranjenih i 27 nestalih boraca. Podsjetimo, u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. živote je dao 10.961 građanin Sarajeva.

Podsjetimo, i predstavnici Odbora za zaštitu prava Srba u Federacije BiH prošle godine su, također, najavili pokretanje inicijative da se vrate imena ulica narodnim herojima, antifašistima u Sarajevu. Kako su istaknuli, na spisku je stotinjak Srba od Radojke Lakić, Neđe Stojanovića, Save Kovačevića, Slobodana Principa Selje, Vase Miskina... Među njima je i ime Spasoja Mičića, komandanta 16. muslimanske brigade.

Historičar Osman Sušić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koji je u svojim radovima, među ostalima, istraživao i ulogu 16. muslimanske brigade u Narodnooslobodilačkoj borbi i oslobođenju Sarajeva, kaže da je inicijativa za dodjeljivanje ulice ovoj jedinici i historijski i naučno utemeljena.

"Da, 16. muslimanska brigada treba da dobije ulicu u Sarajevu. Najprije jer je to brigada koja je prva ušla u Sarajevo prilikom oslobodilačkih operacija aprila 1945. godine. To je jedan od ključnih razloga. Dakle, učestvovala u oslobađanju Sarajeva od fašizma. Osnovu te brigade činile su prve muslimanske jedinice u NOP-u, počevši od bataljona sa Muje Hodžića Crnog sa Romanije, tačnije iz Rogatice, sela Šatorovići i drugih. Od tih jedinica je stvorena 6. istočnobosnaka brigada i 1. majavička brigada, koji su kasnije dali svoje borce za 16. muslimansku brigadu. Drugo, 16. muslimanska je jedna od najznačajnijih vojnih jedinica u Drugom svjetskom ratu u NOP", kaže Sušić za Radiosarajevo.ba.

Obrazlažući dodatne argumente, podsjeća da je NOP bio jedini pokret koji je djelovao na teritoriji Bosne i Hercegovine, a koji je Bošnjacima davao ono za što su se upravo oni borili. A to je da se odupru njihovom fizičkom istrjebljenju, kako sa istoka, takao i sa zapada, odnosno i režima NDH, tako i Ravnogorskog četničkog pokreta Draže Mihailovića.

"Jedini pokret koji je stao u zaštitu Bošnjaka bio je Naordnooslobodilački pokret. Upravo će taj Pokret dati Bosni i Hercegovini i ono što su htjeli njezini građani, a to je ravnopravan položaj u budućnoj državnoj zajednici. Ono što mi danas imamo možemo zahvaliti upravo jednom dijelom i 16. muslimanskoj brigadi koja se borila za te vrijednosti. Agresija od 1991. do 1995. godine je imala fašistički karakter. Zato je i borba protiv Agresija na Bosnu i Hercegovinu samo kontinuiteta antifašističke borbe građana Bosne i Hercegovine. To je samo dio razloga zašto bi jedan od glavnih ulica u Sarajevu treba nositi naziv te brigade koja je oslobodila Sarajevo od fašizma", stav je našeg sagovornika.

Profesor Sušić dolazi iz partizanske porodice. Njegov amidža je Derviš Sušić, čuveni književnik, učesnik NOB-a i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika druge polovice 20. stoljeća. Također, članovi njegove porodice pripadali su čuvanoj brigadi. I lično, ali i kao naučniku, kako kaže, bilo bi mu izuzetno drago da bude ispravljena ova historijska nepravda prema 16. muslimanskoj.

"Gledajući današnju cjelokupnu situaciju, mene jedino strah da se takva inicijativa ne ispolitizira. Svjedoci smo zadnjih godina raznih polemika o nazivima ulica u Sarajevu gdje se, nažalost, određeni opskurni likovi guraju u prvi plan, a jedna takva inicijativa da se da ulica po 16. muslimanskoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi - stavlja se u zapećak. Imam osjećaj da oni koji se zalažu za promjenu određenih naziva ulica kao da namjerno sklanjaju tu bošnjačku tradiciju Narodnosnooslobodilačkog pokreta. Kao da nekima nije cilj da se pokaže da su Bošnjaci zaista učestvovali u NOP-u", naglasio je Sušić.

Avangarda društva

Ovaj saradnik na predmetima Historija Bosne i Hercegovine, Historija jugoistočne Evrope, Historija ratova i genocida, Studije holokausta i genocida na FPN podvlači da antifašizam kod Bošnjaka ima duboke korijene i tradiciju, ali da se u javnosti pojedine deklarirane fašiste iz tog naroda, kao i neke organizacije, želi poistovjetiti sa cijelim narodom, te, nadalje, izjednačiti sa NDH i četničkim pokretom. To je, po Sušiću, također, historijski revizionizam.

"S druge strane, mi smo plejadu bh. političara koji su se borili za državnost Bosne i Hercegovine i zahvaljujući njima mi danas imamo državu. Upravio su Avdo Humo i Rodoljub Čolaković obrazložili Josipu Brozu Titu uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a zašto Bosna i Hercegovina treba biti ravnopravna republika buduće Jugoslavije. Tito je potom prelomio i rekao da će Bosna i Hercegovina biti ravnopravna. To je nemjerljiv doprinos. Pored Hume, tu su Osman Karabegović, Pašaga Mandžić, Hasan Brkić, Sulejman Filipović, Hamdija Ćemerlić i drugi koji su u temeljima bh. državnosti i nezavisnosti. Ti ljudi su izbrisani, gurnut u ćošak i ladicu, ali drago mi je da se oni reafrimiraju, jer su zaista bili avangarda ovog društva", zaključio je Sušić.