BiH / Hljeb dostojan bajramske sofre: Paklame tradicija starih Sarajlija

09. 08. 2020. u 07:46:00 N. Ka.

Shares: 0

Običaj bajramskog hljeba ili paklama kako ih još zovu karakterističan je za Sarajevo, priča za Radiosarajevo.ba Mehmed Poričanin.

"Koliko znam, pravi se samo u Sarajevu, možda neko ko je otišao iz Sarajeva pa se bavi ovim poslom da ga pravi. On se pravi generalno samo prvi dan bajrama, to je tradicija, sada se zna napraviti i drugi i treći", kazao je Poričanin.

Prema njegovim riječima ovaj hljeb je tradicija starih Sarajlija, a pojavio se nekada kada i somun u vrijeme Osmanskog carstva.

"Poslije Drugog svjetskog rata tada nije bilo bijelog hljeba, krijući se pravio, elita bi zamolila da se napravi", rekao je Poričanin.

Paklame su bile teške nekada i kilogram, a kapa koja se nalazi na vrhu je bila teška deset dekagrama.

"Ne znam ni ja što, ali sada su paklame lakše, oko 80-90 dekagrama. U principu to je hljeb koji ima malo dodataka, ima mlijeka i malo šećera. Ono dođe kao malo ukusnije tijesto. Po vrhu se obaezno stavlja ćurokot", ispričao je Poričanin.

Sarajevo - undefined

Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Sarajevo

Paklame su se nekada pravile većinom u kućama, a nakon toga je su nošene u obližnje sarajevske mahalske pekare radi boljeg pečenja u krušnoj peći. Upravo pečenje u ovakvoj peći paklami je davalo poseban okus, dostojan bajramske sofre i dugoočekivanog gosta.

Danas se paklame većinom spremaju u sarajevskim mahalskim pekarama, pred kojima se na bajramsko jutro formiraju dugi redovi. Kupcima je to mnogo više od peciva, to je ujedno i prisjećanje na davna vremena i druženja za bajrame tokom kojih su se međusobnim posjetama učvršćivali odnosi unutar porodice, prijatelja i komšija.

Pekarsku tradiciju Poričanina započeo je Mehmedov amidža Muharem, koji se u Sarajevo, u godinama netom po završetku Prvog svjetskog rata, doselio iz Gornjeg Vakufa.

Po završetku zanata Muharem je 1923. otvorio pekaru na Bistriku, kasnije se selio od Hrida, preko Gorice, da bi 1953. godine, nakon tri decenija rada u prostorima koje je uzimao pod najam, kupio vlastiti dućan i otvorio pekaru na mjestu gdje se ona i danas nalazi.

Uz amidžu Muharema pekarskom zanatu se još od svoje osme godine učio i Mehmed Meho Poričanin, koji posao preuzima 1969. godine, nakon smrti amidže i amidžinice.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA