Grupa za implementiranje Zakona o zaštiti životinja

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) organizirao je u Sarajevu okrugli sto o implementaciji Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH u kojem su učestvovali pripadnici vladinog i nevladinog sektora te mediji.

Diskusiju je otvorila Mirjana Sirćo, menadžerica projekta CPCD, objasnivši kako ovakve aktivnosti nisu nešto što je dio misije CPCD, ali da su se uključili budući da se, u konačnici, radi za interes građana, a problem sa uličnim psima je više nego evidentan. U fokusu diskusije nije se našao samo problem sa psima, već i kompletna problematika oko provođenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. "Nešto se radilo, ali efekti nisu evidentni", rekla je Sirćo.

Šta je do sada učinjeno
Jasenka Lisica, stručna savjetnica za zaštitu okoliša Grada Sarajeva, trebala je u okviru diskusije prezentirati dosadašnje aktivnosti na implementaciji zakona u Sarajevu, ali je to umjesto nje učinio Hamdo Karić, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove.

Karić se ograničio time da govori samo u ime institucije koju predstavlja, a ne u okviru grada te pojasnio kako je i prije zakona Grad Sarajevo pokušao da pronađe lokacije za izgradnju skloništa za pse u suradnji sa određenim zaštitarima životinja. Međutim, naveo je i kako je "porazna činjenica da grad nema ni metra svog slobodnog prostora" te da nisu uspjeli. U međuvremenu su sa Terapijskom zajednicom Kampus u Rakovici uspjeli definirati lokaciju, ali, kako je rekao, na to se troši jako puno vremena.

Prvi projekat u Kampusu je bio za određeni broj životinja (150), u okvirima misije Kampusa, međutim, zbog problema građana "zbog najezde pasa", a na inicijativu načelnika Općine Novi Grad, promijenjena je koncepcija izgradnje skloništa i odlučeno je da kapaciteti prošire na 600 pasa te da se na prostoru Kantona Sarajevo gradi samo jedan takav objekat.

Kako Karić navodi, aktivnosti oko izgradnje skloništa privedene su kraju, a kod njega se nalazi finalna verzija projekta i izgleda da je konačno sve definirano oko toga. Ipak, postoje određeni problemi sa proceduralnim stvarima i nadležnost u odnosu Općine Ilidža i Kampusa, ali i to bi se vrlo brzo trebalo riješiti. Općine učestvuju sa 590 hiljada KM u ovom projektu.

"U Sarajevu je puno lakše izgraditi objekat nego iskoordinirati aktivnosti", rekao je Karić i dodao kako Grad Sarajevo ne može biti adresa i jedina odgovorna institucija oko ovog problema. Također je dodao i ne mogu postići saglasnost sa nevladinim sektorom čisto zbog toga što je Gradu u prvom planu sigurnost građana, što nije slučaj sa NVO, a odgovornost grada u ovom slučaju nije ni veća ni manja od bilo koje općine ili kantona.

Državna veterinarska inspektorica, Inga Dujmović, navela je da je misija Ureda za veterinarstvo prvenstveno zdravlje i sigurnost građana i da nisu psi krivi za ovakvu situaciju te da se zakon provodio - sada ne bi bilo problema. Zakon je, u biti, napravio samo tampon - "psi više neće ići u kafileriju zbog poziva nervozne penzionerke koja tvrdi da joj psi laju pod prozorom". Zakon je uveo proceduru po kojoj će se utvrditi da li je zaista tako i predstavljaju li ti psi opasnost. Kafilerija radi isključivo po nalogu veterinarske inspekcije, a ukoliko veterinar procijeni da je pas opasan po okolinu - pas ide na eutanaziju. Isto tako, ukoliko se utvrdi da neki pas nije bijesan i ne predstavlja opasnost - kafilerija mora da ga pusti. Vezano za zakon, Dujmović je rekla da je ovo jedan od zadnjih zakona koji je jednoglasno donešen.

"Mislim da ćemo ove godine konačno imati azil", rekla je ona i dodala da je u planu projekat u kome bi država vakcinisala i čipirala i vlasničke i ulične pse.

Za i protiv zakona
Nakon konstantnog prebacivanja nadležnosti između učesnika diskusije, utvrđeno je da su neprovođenje zakona, nedostatak higijeničarske službe za prikupljanje pasa za sterilizaciju, neregistriranje vlasničkih pasa i, uopćeno, neprovođenje sterilizacije uličnih pasa jedni od krucijalnih problema.

Direktor Kantonalne veterinarske stanice, Nedim Brdarić, naveo je kako je ovaj zakon prerano donešen, iako je kvalitetan, te da nismo spremni za jedan takav zakon što zbog mentaliteta našeg naroda, što zbog odnosa ka životinjama uopće. Brdarić je naveo i da veterinari ne žele da krše zakon kako bi pokrivali njegovo sporo provođenje te da niko ne koristi bazu podataka o do sada registriranim psima, a da Kantonalna veterinarska stanica konstantno gubi klijente prijavljujući inspekciji one koji dođu da vakcinišu psa, a ne žele (ili ne mogu) da ga mikročipiraju. 

Što se tiče bjesnila i agresivnosti uličnih pasa, Brdarić je naveo da se tačno zna koji je pas bijesan ili ne, a da, srećom, u Sarajevu još uvijek nema slučajeva bijesnih pasa te da psi uglavnom ujedaju neodgovorne građane ili djecu koja nepažnjom isprovociraju napad.

Što se tiče posla službenih veterinara, rekao je da oni vrše dio koji zakon za njih predviđa i da je sreća da postoje NVO zaštitari koji su dobrovoljno preuzeli dio obaveza higijenskog servisa. Po Brdariću, projekat sterilizacija je krucijalan, ali treba paziti da ne postane iskomercijaliziran te je bitno da svi psi budu sterilisani.

Načelnik Općine Novo Sarajevo, Nedžad Koldžo, upozorio je na čitav niz problema koje je donio zakon "koji je donešen prerano i površno, budući da je neprimjenjiv" te da ga je potrebno izmijeniti i prilagoditi mogućnostima. Kako  on navodi, trenutno je definirana samo izgradnja skloništa za pse, ali ne i finansiranje. "Zakon stvara obaveze, ali ne predviđa iznalaženje sredstava", rekao je Koldžo.

Formiranje interresorne grupe za implementaciju zakona
Diskusija je ubrzo prerasla u pojedinačne rasprave i prepirke te je u jednom trenutku više učesnika bilo vani nego u sali, da bi se nakon više od tri i po sata konačno došlo do nekih zaključaka.

Utvrđeno je da se radi o zakonu koji se morao donijeti u okviru evropskog puta BiH te da bi se trebalo pokušati sa njegovom konačnom implementacijom. Također, potrebno je napraviti i akcioni plan te formirati interresornu radnu grupu u koju će ući svi pripadnici vladinog i nevladinog sektora kojih se ovaj  problem direktno ili indirektno dotiče. Od prisutnih je zatraženo da delegiraju svog predstavnika za ovu grupu koji će raditi na formiranju akcionog plana, ali i na kampanji informisanja građana. Također je prihvaćen i prijedlog o pravljenju sažetka ove diskusije kako bi se nastavilo dalje sa uspješnom implementacijom zakona i dogovorile naredne aktivnosti.

BiH: Zemlja napuštenih životinja

Bez azila psima i dalje prijeti eutanazija

Zima ide, psi se mrznu, a skloništa i dalje nema

Izgradnja azila za životinje trebala bi početi iduće godine

Riješiti se ovisnosti pomažući životinjama (FOTO)

Dino Jahić: Drogiranje po Hipokratu
Nepoštivanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja
Damir Nemir Janeček: Kinofil (VIDEO)
8. april je tu, a gdje su skloništa za životinje?
Zaštitari životinja u BiH: Neshvaćeni i maltretirani (VIDEO)
Realizacija projekta: Prihvatilište za životinje