Dr. Hajdarević upozorava: Simptomi koji djeluju bezazleno mogu biti znak srčanog ili moždanog udara

Bol u grudima, trnjenje ruke, otežano disanje, iznenadna slabost ili vrtoglavica simptomi su koje građani često pokušavaju "prehodati" ili čekaju da prođu sami od sebe. Međutim, upravo takvi znakovi mogu ukazivati na ozbiljna i životno ugrožavajuća stanja, upozorava dr. Alen Hajdarević, specijalista kardiovaskularne hirurgije u ASA Bolnici.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba dr. Hajdarević istakao je da se simptomi ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti ne manifestuju uvijek na isti način, zbog čega građani često ne prepoznaju na vrijeme koliko stanje može biti opasno.

"Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljan kardiovaskularni problem su bol, pritisak, stezanje ili nelagoda u grudima, posebno ako traju duže od nekoliko minuta ili se ponavljaju. Bol se može širiti u lijevu ili obje ruke, rame, leđa, vrat, vilicu ili gornji dio stomaka", pojasnio je.

Dodaje da su vrlo važni simptomi i otežano disanje, hladan znoj, mučnina, povraćanje, iznenadna slabost, vrtoglavica, osjećaj nesvjestice ili izražen umor koji se javlja naglo i bez jasnog razloga.

"American Heart Association i CDC upravo ove simptome navode kao znakove koji mogu pratiti srčani udar. Posebno je važno naglasiti da se srčani udar ne mora uvijek manifestovati ‘klasičnim’ jakim bolom u grudima. Kod nekih pacijenata simptomi mogu biti diskretniji, atipični ili se mogu javiti u kombinaciji sa neurološkim tegobama, zbog čega ih nikada ne treba olako shvatiti", upozorio je dr. Hajdarević.

Posebno je zabrinjavajuće ako se simptomi jave naglo

Posebno zabrinjavajućim smatra simptome poput trnjenja, slabosti ili gubitka osjeta u ruci, nozi, licu ili jednoj strani tijela, jer oni mogu ukazivati na moždani udar ili prolazni ishemijski napad – TIA-u.

"To naročito važi ako se simptomi jave naglo, ako zahvataju jednu stranu tijela i ako su praćeni poremećajem govora, asimetrijom lica, smetnjama vida, vrtoglavicom, gubitkom ravnoteže ili konfuzijom", rekao je i naglasio da građani često naprave grešku kada čekaju da simptomi prođu sami od sebe, posebno ako se povuku nakon nekoliko minuta.

"Takvi simptomi su potencijalno vrlo opasni i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Čak i ako se povuku nakon nekoliko minuta, to ne znači da su bezazleni. Prolazni simptomi mogu biti upozorenje da postoji visok rizik od ozbiljnijeg moždanog ili kardiovaskularnog događaja", istakao je dr. Hajdarević.

Vrijeme utiče na ishod liječenja

Govoreći o važnosti pravovremene reakcije, dr. Hajdarević kaže da kod srčanog i moždanog udara vrijeme direktno utiče na ishod liječenja.

"Pravovremeno prepoznavanje simptoma je presudno. Što se ranije pacijent javi ljekaru i što se ranije uradi adekvatna dijagnostika, veće su šanse za uspješno liječenje i manji rizik od trajnih posljedica ili smrtnog ishoda. Kod moždanog udara često kažemo da je ‘vrijeme mozak’, a kod srčanog udara da je ‘vrijeme srčani mišić’. To znači da odgađanje može dovesti do nepovratnog oštećenja tkiva", upozorio je.

Zbog toga, kaže, simptome ne treba čekati da "prođu sami", posebno ako su nagli, neuobičajeni, intenzivni ili se ponavljaju.

Šta uraditi kada se jave simptomi

Na pitanje šta bi građani trebali uraditi kada osjete simptome poput bola u grudima, trnjenja ili otežanog disanja, dr. Hajdarević kaže da je najvažnije odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

"Ne preporučuje se da pacijent sam vozi automobil niti da čeka da simptomi prođu. Do dolaska medicinske pomoći osoba treba mirovati, sjesti ili leći u siguran položaj i pripremiti informacije o ranijim bolestima, terapiji koju koristi i eventualnim alergijama", rekao je.

Dodaje da kod simptoma moždanog ili srčanog udara vrijedi jednostavno pravilo – bolje je reagovati odmah, čak i ako se kasnije pokaže da stanje nije bilo životno ugrožavajuće, nego zakasniti kada su minuti presudni.

Govoreći o standardnoj medicinskoj proceduri u ovakvim situacijama, dr. Hajdarević pojašnjava da pacijent sa simptomima poput bola u grudima, otežanog disanja ili trnjenja jedne strane tijela zahtijeva hitnu procjenu.

"Standardna medicinska praksa podrazumijeva hitnu procjenu vitalnih parametara, detaljnu anamnezu, klinički pregled i procjenu rizika. U zavisnosti od simptoma, najčešće su neophodni EKG, laboratorijski nalazi uključujući srčane enzime, mjerenje krvnog pritiska, saturacije kisika, šećera u krvi, kao i neurološka procjena ako postoje simptomi koji ukazuju na mogući moždani udar", objasnio je.

Ozbiljna kardiovaskularna oboljenja mogu pogoditi i mlade

Naglašava i da se pacijenti kod kojih postoji sumnja na akutni koronarni sindrom, moždani udar ili plućnu emboliju ne smiju tretirati kao rutinski slučajevi.

"Ako postoji sumnja na akutni koronarni sindrom, moždani udar, plućnu emboliju ili drugo urgentno stanje, pacijent zahtijeva hitnu obradu, praćenje i po potrebi upućivanje u ustanovu koja može pružiti adekvatan nivo dijagnostike i liječenja", rekao je.

Dr. Hajdarević posebno je naglašava važnost prevencije i redovnih pregleda, ističući da ozbiljna kardiovaskularna oboljenja mogu pogoditi i mlađe osobe.

"Građanima bih savjetovao redovne kontrole krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, posebno ako imaju porodičnu historiju srčanih bolesti, povišen pritisak, dijabetes, prekomjernu tjelesnu težinu ili puše. Važno je održavati zdravu tjelesnu težinu, biti fizički aktivan, hraniti se uravnoteženo, prestati pušiti, ograničiti unos alkohola i redovno obavljati preventivne preglede", poručio je dr. Hajdarević.

Na kraju razgovora uputio je i važnu poruku građanima:

"Ne ignorišite simptome. Ako osjetite bol u grudima, otežano disanje, iznenadnu slabost, trnjenje jedne strane tijela, smetnje govora ili gubitak svijesti, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Brza reakcija može spasiti život", poručio je dr. Alen Hajdarević.