Dayton 26 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme

Na današnji dan, 21. novembra 1995., prije 26 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Trending

Savez smanjio kaznu Ismiru Mirviću, FK Sarajevo definitivno ostao bez bodova

Ubijeno 100.000 ljudi

Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu.

Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske i srbijanske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta - što i danas stvara probleme u funkcioniranju.

Sukobi su 1995. morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa. 

Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u jest jedan od najvažnijih integrativnih procesa Bosne i Hercegovine. Uz pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, ovo je jedan od prioritetnijih ciljeva vanjske politike naše zemlje.

Proces pristupanja najvećem vojnom savezu je proces koji Bosna i Hercegovina vodi još od 2006. i potpisivanja Partnerstva za mir.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. 

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u augustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

Za Daytonski sporazum se često žargonski kaže da predstavlja "luđačku košulju" Bosne i Hercegovine, s obzirom na brojne okove koje je donio specifičnim administrativnim uređenjem.

Da Dayton nije savršen odmah nakon potpisivanja je naglašavao i prvi predsjednik Predsjedništva naše zemlje Alija Izetbegović.

"I kažem svom narodu: ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji poput ove, a u svijetu kakav jeste, bolji mir nije moguće postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je u našoj moći da smanjimo nivo nepravde za našu zemlju i naš narod", kazao je Izetbegović.

Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Daytonski mirovni sporazum.

Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove...

"Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli“, naglasio je tada Silajdžić.

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. 

U Federaciji BiH za četiri dana je - 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH.

Radi se o datumu kad je na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

Prava borba za normalniju državu i pravednije društvo traje i danas. Posljednjih mjeseci BiH se suočava s mnogo unutrašnjih opstrukcija, čak i u vezi s bazičnim stvarima.

Dodik najavio odcjepljenje RS 

U prvom redu mislimo na člana Predsjedništva Milorada Dodika, koji svojim potezima dovodi BiH u stanje da smo tek na početku, u 1995. godini. 

Rat u Bosni i Hercegovini je završen prije 26 godina. Sada se upozorava da bi ponovo mogao da izbije, a sredinom oktobra Dodik je najavio odcjepljenje RS i osnivanje vlastite vojske, policije, tajne službe...

I nisu samo problem nacionalističke vođe poput Dodika. Odgovornost snosi i Europska unija. Ona je u velikoj mjeri izgubila interesovanje za našu zemlju i danas očito nema ni političku volju ni strategiju kako bi pokrenula ozbiljnu politiku prema Bosni.

Europa i Sjedinjene Američke Države su do sada imale mogućnost da Dodika u svakom trenutku postave granice. Ali, to se nije dogodilo, oni su ga pustili.

Dokle? Vidjet ćemo...