Dan kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo

Na današnji dan, 23. oktobra 1697. godine, habsburška vojska, predvođena princom Eugenom Savojskim, zapalila je Sarajevo.

Pred Sarajevo je vojska stigla su 22. oktobra 1697. godine, i u pismu upućenom vlastima Eugen Savojski je tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. On je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.

“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog.

Trending

Korupcija na visokom nivou: Istraga protiv ministra Nešića otkriva sumnjive transakcije

Kako izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo.

O samom napadu malo se zna, a najviše detalja opisano je u dnevniku Eugena Savojskog, prenosi Historijski Arhiv Sarajevo.

Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.

Za jedanaest dana stigao je do Sarajeva, osvojio ga, opljačkao i popalio te se vratio u Osijek. S njim je Bosnu napustilo oko 40.000 katolika. Oni su se naselili u opustošenoj Slavoniji nakon protjerivanja Turaka. Poslije tog egzodusa, katolici su postali najmanja vjerska skupina u Bosni, dok na drugo mjesto, iza muslimana, dolaze pravoslavci.

Po pisanju književnika Valerijana Žuje, Eugen je bio obilježen kao učesnik u homoseksualnim orgijama, a isti autor prenosi mišljenje vojvotkinje od Orleana o Eugenovom fizičkom izgledu, tačnije o "velikom nosu i istaknutim zubima". Najveće bitke koje je vodio jesu one kod Mohača, Sente, Petrovaradina i Beograda.

Preminuo je 21. aprila 1736. godine u Beču, najvjerovatnije od upale pluća.