CIN: Koncesije Rašida Serdarova za izvlačenje budžetskog novca
Kada je 2011. godine došao u Republiku Srpsku (RS), Rašid Sardarov je predstavljen javnosti kao bogati Rus koji će uložiti milijardu maraka u energetiku.
Od Vlade RS-a je dobio koncesije da istražuje i koristi prirodne resurse za izgradnju energetskih objekata i proizvodnju struje u periodu do 30 godina, nakon čega bi objekte predao u vlasništvo ovog entiteta.
Za ustupljena koncesiona prava je platio oko 8,5 miliona KM naknada. Dobio je i obavezu da plaća do 3,6% godišnjeg prihoda kad posao krene, ali to se nije desilo jer objekte nije napravio. Desetak godina kasnije Sardarov se iz posla povlači i koncesije vraća.
Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"
Vlada RS, koju čine predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i njihovi koalicioni partneri, spremna mu je dati za koncesiona prava 309,2 miliona KM. Dokumenti u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je to više od stvarne vrijednosti za najmanje 32,5 miliona KM.
Javno preduzeće Elektroprivreda RS upozorilo je Vladu RS da nema novaca i da ne može preuzeti sve Sardarove projekte bez ugrožavanja vlastitih pa je zbog toga za Sardarova pronađeno rješenje.
Koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju građevinskog kamena u Rudom preuzelo je javno preduzeće "Obnovljivi izvori energije" d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona.
Poruka građanima i koncesiona prava
Za koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena u Ugljeviku očekuje 240,5 miliona KM od javnog preduzeća za gasne projekte GAS-RES koje do sada nije ni poslovalo sa električnom energijom.
Predstavnici Vlade RS šalju građanima poruku da koncesiona prava kupuju od Sardarova kako bi omogućili da njegov ugalj preuzmu Rudnik i Termoelektrana Ugljevik kojem prijeti gašenje bez ovog resursa. Međutim, upravo su članovi vladajuće strukture dali Sardarovu ugalj sa rudnika sa kojeg se ranije snabdijevalo javno preduzeće.
Hoće li Dodik od Hercegovine napraviti pustinju?
Osim toga, u Sardarovu korist mijenjali su koncesione ugovore. Iako su ih prvobitno mogli raskinuti zbog kašnjenja u radu, aneksima su produžavali rokove izgradnje i korištenja resursa te mijenjali uslove pod kojima bi se kašnjenje moglo smatrati opravdanim. To je Sardarovu dalo komotnu situaciju da zadržava koncesiona prava bez konkretnih aktivnosti.
Kamen temeljac bez gradnje
Firme u većinskom vlasništvu Rašida Sardarova „Comsar Energy Hidro“ i „Comsar Energy Republika Srpska“ sa sjedištem u Banjoj Luci su od 2011. do 2016. godine dobile pravo da u RS-u istražuju i eksploatišu ugalj, krečnjak i građevinski kamen te grade hidroelektranu i termoelektranu i proizvode električnu energiju. Ugovori su dodijeljeni na period od jedne do 30 godina.
Firmama su formalno rukovodili pojedinci, među kojima je i Duško Perović, pravnik koji je danas šef predstavništva RS-a u Moskvi.
Akademik Spahić: Ako FBiH sada ne reaguje, sutra će "štititi" suhe izvore, vrela i korito Neretve!
On je novinarima CIN-a ranije rekao da je Sardarov bogat čovjek kojeg zanima energetika: „On je tražio koncesiju, ne da trguje jer njega to ne interesuje, već da proizvodi električnu energiju“.
Ispričao je da su prije odobrenih koncesija obavljeni razgovori sa Miloradom Dodikom, tadašnjim predsjednikom RS-a, s kojim su helikopterom obišli potencijalne lokacije. Perović je rekao da je Dodik pitao Sardarova kad su bili iznad kanjona rijeke Lim u Rudom: „Hoćeš li da ti ovdje damo da investiraš?“
Međutim, Dodik za CIN ne želi potvrditi takav dogovor pa je novinarki kratko odgovorio: „Špekulišete“.
Koncesioni ugovor za izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, vrijedan 188,5 miliona KM, potpisali su u novembru 2012. godine Perović i Željko Kovačević, tadašnji republički ministar energetike i rudarstva iz SNSD-a. Za realizaciju je bila zadužena firma „Comsar Energy Hidro“.
Dvije godine poslije Sardarov je sa Dodikom u Rudom simbolično položio kamen temeljac, najavljujući gradnju hidroelektrane.
Tadašnji načelnik Rudog Rato Rajak kaže za CIN da predstavnici Općine nisu bili uključeni u ove dogovore, ali da ih je obradovala vijest jer su vidjeli šansu za ekonomski razvoj. "Cijela istočna Bosna i Hercegovina se nalazi u jako teškoj situaciji. Rudo kao izrazito nerazvijena opština sigurno prednjači u tome, tako da smo mi to vidjeli kao poklon Božić Bate. Nismo se ništa, bukvalno, pitali."
Ugovoreno je da se hidroelektrana napravi do novembra 2017, a da se koristi za proizvodnju električne energije do 2042. godine. U slučaju kašnjenja ili neizvršavanja obaveza Vlada RS-a može raskinuti ugovor, a eventualnu štetu naplatiti preko bankarskih garancija koje koncesionar treba predati u iznosu 3% vrijednosti pojedine faze radova, odnosno do 1,9 miliona KM.
Prema izvještajima Komisije za koncesije RS-a, u 2014. godini koncesionar je radio na izradi dokumenata i potrebnih dozvola, rješavao imovinskopravne poslove i pravio pristupne puteve, ali već iduće godine dolazi do problema. Komisija u izvještaju navodi da koncesionar nije dobio sve potrebne upute od nadležnih institucija, eksproprijacija zemljišta je kasnila i nedostajalo je kamena za gradnju.
Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
