Akademik Spahić: Ako FBiH sada ne reaguje, sutra će "štititi" suhe izvore, vrela i korito Neretve!

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, predsjednik nelegalne Vlade Republike Srpske, Savo Minić, zajedno s ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem i direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem, prisustvovao je 6. novembra svečanom obilježavanju završetka proboja šest kilometara dugog dovodnog tunela Hidroelektrane "Dabar" – kako se tvrdi – jednog od ključnih objekata u okviru kontroverznog projekta "Gornji horizonti".

Dok Milorad Dodik najavljuje "da će ovo postrojenje za godinu dana početi proizvoditi električnu energiju", ekološka udruženja upozoravaju da bi mogle biti velike posljedice probijanja tunela Hidroelektrane "Dabar" u Nevesinju.

Ovim povodom za za portal Radiosarajevo.ba govori akademik Muriz Spahić, naš eminentni stručnjak, hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Radiosarajevo.ba: Uvaženi profesore Spahić, kako komentirate vijest o "probijanju" tunela HE "Dabar" u okviru kontroverznog projekta "Gornji horizonti"?

Spahić: Probijanje tunela HE "Dabar” nije inženjerski trijumf, nego upozorenje da se u ovom prostoru probijaju i granice zdravog razuma i odgovornog odnosa prema prirodnim resursima. Godinama upozoravamo da projekat "Gornji horizonti” ima ozbiljne ekološke, hidrološke i međunarodnopravne implikacije, jer preusmjerava podzemne i površinske krške vode iz gornjeg i srednjeg sliva Neretve prema hidrografskom sistemu Trebišnjice, ugrožavajući izvorišta i hidroekosisteme cijelog donjoneretvanskog područja. 

O tome sam informisao naučnu javnost na naučnim skupovima, tribinama, putem medija, objavljivama naučnih članaka u naučnim časopisima od kojih ističem rad u naučnom časopisu Acta geographica BiH u broju 16 za 2021. god. kojeg izdaje Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini pod naslovom: Rijeka Neretva - negativne faze potamološke evolucije i na kraju uputio sam otvorena pisma Vladi Federacije BiH u bivšem i sadašnjem sazivu.

Sva navedena djelovanja bila su na vrijeme učinjena i u funkciji zaustavljanja štetnog i opasnog projekata "Gornji horizonti”, naslijeđenog i nikada ne realizovanog, zbog predviđenih hidroekoloških posljedica uočenih problema prevođenja voda još iz vremena socijalizma od prije 50 godina. Svi akteri kojima su ovi problemi bili predočeni, prevashodno državne institucije, su nažalost odšutjele.

Umjesto javne rasprave i naučne provjere, imamo slavlje betona i mehanizacije. Ako se ovako nastavi, Hercegovina bi mogla postati laboratorija za eksperimentalne projekte s trajnim posljedicama, dok će koristi biti kratkotrajne i usko interesne. Dakle, ne treba slaviti probijanje tunela, nego žaliti zbog probijanja granica hidrološke i geoekološke struke i nauke transparentnosti i odgovornosti prema geografskom unikatnom krškom prostoru koji nema zamjenu.

07.11.25. 11:38

Hoće li Dodik od Hercegovine napraviti pustinju?

Radiosararajevo.ba: Vi godinama upozoravate na navedeni projekt. Predstavnici Elektroprivrede RS i Milorad Dodik najavili su početak rada hidroelektrane "Dabar" 2027., kakve se posljedice mogu očekivati?

Spahić: Ako bi HE "Dabar” zaista počela s radom 2027. godine, posljedice bi mogle biti dalekosežne i praktično nepovratne. Riječ je o hidrosistemu koji remeti prirodne veze između rijeke Zalomke i složenog podzemnog krškog sistema istočne i donje Hercegovine. Upravo ti podzemni tokovi napajaju izvore Bune, Bunice, Bregave i močvarni ekosistem Hutova blata — područja od izuzetnog geoekološkog i hidrološkog značaja.

Preusmjeravanje voda navedenih izvora i vrela i voda rijeke Zalomke prema Bilećkom jezeru značilo bi slabljenje, pa i presušivanje tih izvora, a time i nestanak života u nizvodnim ekosistemima. Već sada su uočeni padovi izdašnosti pojedinih vrela, a ako se sistem "Gornji horizonti” dovrši, taj proces bi postao sistematski i nepovratan. Posebno zabrinjava što bi stanovnici područja Berkovića (u bh. entitetu RS, u blizini Stoca), koji zavise od lokalnih izvora, mogli ostati bez stabilnog vodosnabdijevanja.

Drugim riječima, dok jedni najavljuju megavate, istini za volju nije poznato kome jer je koncesija za izgradnju produžena sa 30 na 50 godina u korist izvođača radova, kao i nepoznanica o konkretnim ugovorima, koji su nedostupni javnosti, mi upozoravamo na gubitak cijelih vodonosnih sistema i prirodne ravnoteže koju krš gradi milionima godina.

To nije samo ekološko, već i civilizacijsko pitanje — odnos prema geografskom prostoru koji bi trebali čuvati svi, a ne iscrpljivati.

27.10.25. 13:21

Projekat koji ugrožava dolinu Neretve: Objavljen snimak puta kroz najduži tunel kod Nevesinja

Radiosarajevio.ba: Kako komentirate šutnju nadležnih u BiH na skori završetak ovog projekta i njegove dramatične posljedice na koje upozoravaju i stručnjaci?

Spahić: Šutnja nadležnih institucija, posebno na državnom nivou, možda je i najopasniji aspekt cijelog projekta. Prema važećim zakonima i međunarodnim obavezama, ni jedan projekat koji zahvata vodne resurse međunarodnog karaktera, kakvi su oni u slivu Neretve, ne može biti odobren bez saglasnosti državnih organa i bez procjene prekograničnih uticaja. To znači da se projekat "Gornji horizonti” faktički realizuje mimo zakonskih i institucionalnih procedura koje bi trebale štititi interese Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Ta šutnja nije neutralna; ona znači prećutno odobravanje. Kad institucije ne reaguju, to nije znak samo neznanja, nego nedostatka odgovornosti i hrabrosti da se zaštiti ono što je zajedničko dobro. Umjesto da bude garant provođenja zakona, država je postala nijemi svjedok devastacije vlastitog geografskog prostora, njenih geosistema i njihovih resursa.

Radiosarajevo.ba: Šta vlasti FBiH mogu i moraju da urade u ovoj situaciji?

Spahić: Iako je dio sistema "Gornji horizonti” već izveden, vlasti Federacije BiH još uvijek mogu i moraju djelovati, ako žele zaštititi svoje vodne resurse i pravni poredak države. Zaslanjivanje donje Neretve, smanjenje dotoka svježe vode u deltu i degradacija izvora poput Bune, Bunice i oko Hutova blata, kao i nestanak Bregave već su znakovi ozbiljne hidrološke neravnoteže.

Prevođenje voda iz sliva Gornje Neretve u sliv Trebišnjice taj problem samo se produbljuje, jer umanjuje prirodnu cirkulaciju podzemnih tokova koja održava život cijelog istočnog hercegovačkog krša.

Zato vlasti Federacije BiH moraju hitno reagovati - prvo, zahtijevati od državnih institucija da pokrenu postupak međunarodne zaštite prema Konvenciji iz Espooa i Aarhuškoj konvenciji; drugo, donijeti Uredbu o zaštiti prirodnih izvora i riječnih sistema povezanih sa "Gornjim horizontima", kako bi se pravno onemogućilo svako daljnje preusmjeravanje voda bez saglasnosti Federacije i bez cjelovite ekološke procjene.

Šutnja u ovom trenutku znači odricanje od prava na vlastitu vodu, ako to već odavno to nisu učinili. Ako Federacija sada ne reaguje, sutra će štititi suhe izvore, vrela, korita pritoka i same Neretve.