Bursać o pokretu #MeToo na Balkanu: I dalje čujemo sramne izjave "Sama je tražila"

Stravična ispovijest srbijanske glumice Milene Radulović o seksualnom zlostavljanju u čuvenoj školi glume Miroslava Mike Aleksića pokrenula je lavinu na Balkanu.

Nakon što je glumica optužila za silovanje uglednog profesora i reditelja, u samo nekoliko sati povezale su se umjetnice iz cijelog regiona. Ispričale su svoje mučne priče i jedna drugoj poručile - #NisiSama.

Mnoga svjedočanstva filmskih radnica iz regije pojavljuju se na stranicama Nisam tražila i čini se da se upravo rađa balkanska verzija pokreta #MeToo.

Pad moćnika

Inače, #MeToo pokret pokrenut je u Sjedinjenim Američkim Državama 2017. godine.

Tada su iznesene optužbe da je holivudski moćnik Harvey Weinstein desetljećima spolno zlostavljao žene. On su otvorile su Pandorinu kutiju, a #MeToo je doveo do pada mnoge moćnih muškaraca širom svijeta.

Pokretanje ovog pokreta na Balkanu za portal Radiosarajevo.ba komentirao je ugledni novinar i kolumnistra Dragan Bursać.

"Za prijaviti silovanje, svako vrijeme je pravo vrijeme. Milena je odlučila da to sada kaže našoj javnosti i počeli su se otvarati drugi slučajevi. Tako smo došli i do Sarajeva i do slučajeve koji su vezani za Akademiju scenskih umjetnosti, Dramski studio", kazao je Bursać.

Istakao je veliku važnost medija u borbi protiv ovog zla u društvu.

"Potcrtao bih da je na nama novinarima, zajedno s socijalnim radnicima, sa psiholozima, na kraju i s tužilaštvom, da sve ove slučajeve izvedemo do kraja, da se priča ne završi za dva dana. Trebamo se manuti senzacionalizma, da znamo raditi svoj posao i da negdje budemo žrtve, pošto vidimo da ne društvenim mrežama i u javnosti ne postoji ta senzibilizacija, Još uvijek živimo u duboko patrijarhalnom društvu gdje se postavljaju i one sramne konstatcije i pitanja "Sama je tražila" i "Šta je do sada čekala", kazao je Bursać za naš portal.

Konstatirao je da ne treba generalizovati, ali da su ti predatori na Balkanu osobe koje su visoko na socijalnoj ljestvici sa jako razvijenom socijalnom intiligencijom.

Sociopati i bolesni

"To su osobe od moći, osobe koje su u poziciji i koji tu moć zloupotrebljavaju. Također su to utjecajne osobe kojima se društvo ne zamjera, a kamo li silovanje djevojke. Ja se klanjam hrabrosti svih osoba koji izlaze u javnost jer su zlostavljači muškarci u dominantnoj poziciiji moći i čitavo društvo stoji iza njih", rekao je Bursać.

Posebno je ukazao na to da će se žrtve često susretati s predrasudama ukoliko odluče prijaviti svog zlostavljača na šta ukazuju i brojni komentari na društvenim mrežama.

"Bogme ima tu i kojekakvih sociopatija, kojekakvih bolesnih. Žrtve se suočavaju sa predrasudama na način da se traži pravda za predatora, a žrtva se dovodi do toga da je manipulisala predatorom što je užasno. To je taj prvi nivo nerazumijevanja. Dolazimo do nekog policijskog, tužilačkog, sudskog nivoa gdje se ni zakonske legislative nisu proslavile, a i sam rad institucija je takav da je sve to tromo, sporo, nezainteresovano kada su ovakci slučajevi u pitanju, često se ne rješavaju. Osobe koje prijave zločin zlostavljanja, silovanja su u startu suočene sa svim ovim preprekama. Tu ima nekih četiri-pet prepreka da bi uopšte došle u situaciju da im se verifikuje to što im se desilo", zaključio je Dragan Bursać.