Nakon stravičnog zločina u Kalesiji: 'Sramota, femicid, femicid... i onda čuješ i dijete'

6
Radiosarajevo.ba
Nakon stravičnog zločina u Kalesiji: 'Sramota, femicid, femicid... i onda čuješ i dijete'
Foto: Facebook / Inela Selimović

Stanovništvo Bosne i Hercegovine s nevjericom prati još jednu potragu za ubicom nakon stravičnog zločina u Kalesiji.

Inela Selimović i njen 13-godišnji sin ubijeni su u porodičnom stanu, a za osumnjičenim, njenim (bivšim) suprugom, još uvijek se traga.

Zločin je potresao javnost i podsjetio na slučaj Nizame Hećimović, brutalno ubijene u Gradačcu prošle godine. Njena tetka, Zijada Vuković Pamuković, emotivno je reagovala za RSE na novi slučaj femicida:

Pročitajte bajramske čestitke sportista iz BiH

Pročitajte bajramske čestitke sportista iz BiH

"Stvarno sam žalosna i razočarana. Ovo je sramota, femicid, femicid, femicid... i na kraju dijete."

Crna statistika u BiH

Tokom prošle godine u BiH je ubijeno 12 žena, od toga pet u Tuzlanskom kantonu. Prema podacima organizacije Vive žene, broj prijava nasilja je u porastu, a u sigurnoj kući u Tuzli prošle godine smješteno je 117 osoba, među kojima 57 žena i 60 djece.

Sistem ne štiti žrtve

Inela Selimović ranije nije prijavljivala nasilje, iako je bila u procesu razvoda. Direktor Centra za socijalni rad Kalesija Muhamed Majdančić izjavio je da nikada nisu primili prijavu, ali aktivistkinje upozoravaju da to ne znači da nasilja nije bilo.

"Žene se boje prijaviti nasilje jer vide šta se desilo onima koje su prijavile. Alma Kadić, koja je ubijena pred svojom majkom i kćerkom u Sarajevu, nasilje je prijavila čak 150 puta."

Prema podacima Centra ženskih prava Zenica, u 74 posto presuda za porodično nasilje u BiH napadači su osuđeni samo uslovno.

Poziv na hitne mjere

Misija OSCE-a u BiH zatražila je hitne i konkretne korake za zaštitu žena, uključujući usvajanje zakona o rodno zasnovanom nasilju. U međuvremenu, Parlament FBiH je usvojio izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali do pune zaštite žrtava još je dug put.

Dan žalosti u Kalesiji biće proglašen kada se odredi datum ukopa Inele Selimović i njenog sina.

Više čitajte na linku OVDJE.

Kome prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini?

Osim policije, koju možete kontaktirati na broj telefona 122, u Bosni i Hercegovini postoje i dva SOS telefona za žrtve nasilja u FBiH i RS.

SOS telefon za žrtve nasilja u FBiH i broj 1265 besplatan je samo osobama koje koriste usluge BH Telecoma i Eroneta.

SOS crvena linija - 033 222 000 - je broj telefona koji građankama/ima Kantona Sarajevo, i šire, omogućava da tokom 24 sata prijave bilo koji oblik nasilja u porodici: fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje.

Nakon prijave nasilja, koja može biti anonimna, dobit će adekvatnu informaciju na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za dalju pomoć.

U slučaju potrebe, nakon telefonske prijave može se koordinirati intervencija policije i nadležne službe socijalne zaštite, odnosno postoji mogućnost koordinacije zbrinjavanja u Sigurnu kuću.

Fondacija lokalne demokratije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u porodici, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona.

Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile specijalni edukativni program za rad sa žrtvama nasilja u porodici.

Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.

Tokom pisanja ovog teksta pokušali smo naravno kontaktirati i Gender centar RS na 1264, s obzirom na to nismo m:tel korisnici poziv se nije mogao uspostaviti.

Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni, također, imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.

U udruženju Udružene žene Banja Luka, također, postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.

Na kraju teksta, podsjetit ćemo i komšije koje znaju čije dijete kad dolazi kući i smeta im glasna muzika i smijeh iz susjednog stana da je njihova zakonska dužnost prijaviti nasilje.

"Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, svi koji imaju saznanja o tome: članovi porodice, službena lica zaposlena u zdravstvenim, obrazovnim, socijalnim ustanovama, nevladinim organizacijama, ali i svaki građanin, dužni su ih prijaviti policiji ili Centru za socijalni rad. Također, na raspolaganju je i besplatna SOS linija za anonimnu prijavu nasilja u porodici – 033/222-000", naveli su iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (6)

/ Povezano

/ Najnovije