Tako su govorili | Filipović: A šta je pozitivnije nego osloboditi glavni grad od vladavine fašista

Čini se da je borba protiv antifašizma u Sarajevu ponovo u modi?! Tako su, naime, sarajevski antifašisti doživjeli inicijativu Jasmina Ademovića, predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva, u funkciji gradskog vijećnika, i Vedada Deljkovića, gradskog vijećnika i dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, koji su 12. februara uputili Prijedlog odluke o obilježavanju 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva.

No, valja podsjetiti da su slične inicijative "na mala vrata" uvođene u našu javnosti još prije šest-sedam godina, te da Ademović i Deljković samo nastavljači jednog procesa koji je iniciran dosta ranije.

Na ove procese je portal Radiosarajevo.ba, i tada, kao i danas, upozoravao.

Trending

Policija uputila apel: Građani BiH sve češće žrtve prevara putem Bookinga

Iako će vijećnici Ademović i Deljković reći kao im nije bio cilj da umanje značaj 6. aprila, kao najznačajnijeg datuma u historiji grada (vjerovatno su iskreni u tome), valjda podsjetiti da su sami inicijatori ideje o Danu osnivanja Sarajeva, dakle, Udruženja za zaštitu kulturne baštine "Isa-beg Ishaković" u medijima tvrdili da "treba promijeniti datum koji se obilježava kao Dan grada Sarajeva", to jeste 6. april!

Riječ je o datumu kada se Sarajevo sjeća ne samo konačnog oslobođenja od fašističkih okupatora 1945., već i dana kada je i zvanično započela agresija na našu zemlju 1992. godine.

13.02.25. 07:04

"Po skraćenom postupku": Upućen prijedlog za obilježavanje 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva

Nažalost, umjesto da se daju inicijative za organizirano obilježavanje Muslimanskih rezolucija iz 1941. godine, izdatih u Sarajevu, Prijedoru, Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini i Tuzli, koje su bile snažan iskaz antifašizma u porobljenoj Europi, iz glavnog grada BiH je i tada, kao i danas, upućena jedna krajnje negativna slika. Neprijatelji i Sarajeva i Bosne i Hercegovine neće propustiti ovakvu "nabačenu loptu" iz glavnog grada.

Zbog toga, a da bi se bolje razumjelo šta je pozadina cijele ove priče o Danu osnivanja, podsjećamo šta su na ovu temu za portal Radiosarajevo.ba u martu 2018. kazali rahmetli akademik Muhamed Filipović, predsjednik SABNOR-a u BiH Bakir Nakaš, akademik Esad Duraković, reditelj Dino Mustafić...

Alakademik Muhamed Filipović:

"A šta je pozitivnije nego osloboditi glavni grad jedne zemlje od vladavine fašista, očiglednih razbojnika i ubica kakve su bile ustaše. To je sramoto da neki čovjek to može predložiti. Istovremeno, to je val iz Zagreba koji teži rehabilitaciji ustaštva kod nas. Jer ustaštvo, ustvari, po svom karakteru, jeste totalitarna vladavina na nacionalnoj osnovi. Kod nas se očigledno sada zastupa jedna nova forma totalitarizma kroz jedinstvo vjere i nacije. To je opasna priča, a najviše po tome da se naš narod ponovo uvodi u zablude. Slični faktori su naš narod svojom propagandom pozivali da se učlanjuju u ustaške i SS jedinice i da onda ginu po ruskom frontu";

"Ovakva inicijativa u sukobu s javnim istupima rahmetli Alije Izetbegovića, kao i deklaracijama SDA u kojima se tvrdilo da se ta stranka oslanja na pozitivne tradicije Narodnooslobodilačke borbe..."

Dr. Bakir Nakaš:

"Međutim, činjenica je da je 6. april pojam slobode i slobodarskog Sarajeva. To je pojam po kojem se prepoznaje da li je neko probosanski orijentisan, da je neko Bosanac. Šestoaprilska nagradu, kao jedno od najvećih priznanja koje se dodjeljuje već niz godina, govori da taj datum ima svoje mjesto i da ne treba biti na bilo koji način zamijenjen, pa i tim datumom kada je izdata vakufnama, koji, isto tako, ima svoju vrijednost";

"6. april podsjeća na datum kada je pobijeđen fašizam i kada su Sarajevo i Bosna i Hercegovina dobili slobodu. To ne smije biti zanemareno. Također, 6. april je vezan i za blokadu Sarajeva i početak agresije 1992. To nije samo praznik Titove Jugoslavije ili nekih partizana. To je nešto što je općeprihvaćeno i priznato. Uzmite, danas pa ćete vidjeti, svako bi želio da bude neminovan kao nosilac Šestoaprilske nagrade. Istovremeno, vi degradirate tu nagradu "Isa-beg Ishaković", izmišljate kategorije, dodjeljujete nekim ljudima to priznanje, kupujete politički mir, neke gluposti koje veze nemaju sa životom. Iz tog razloga, koliko god cijenim Isa-bega Ishakovića, isto tako daleko više cijenim 6. april kao simbol slobodarskog Sarajeva i istovremeno simbol agresije. Nisu ti znakovi tek takvi da ih treba baciti u zaborav";

"...To traje godinama. Počevši od promjena naziva ulica, promjena naziva škola, želje za presijecanjem ulice Maršala Tita, pa sve do toga da kome god treba da dokaže neko svoje opredjeljenje ka bošnjaštvu da atakuje na antifašizam, i to na način da taj antifašizam pokušava da svede u ravan svakodnevice. Antifašizam ima svoju vrijednost";.

"Upravo su BiH i bh. građani, među kojima i Bošnjaci, devedesetih godina prošlog stoljeća bili napadnut od fašista i da su se borili protiv fašizma! To je bio pokušaj da se uguši antifašizam... Ovo sada bi bila potvrda da ljudi koji sebe nazivaju Bošnjacima da na određen način žele da iskažu, da anuliraju svoj antifašizam, da on ne postoji. Ne smijem spomenuti činjenicu da s to može da zvuči i kao fašizam!"

Akademik Esad Duraković:

"Ovakva inicijativa je nepotrebna. Štaviše, u ovdašnjem danom kontekstu kontraproduktivna je i akcija u tom smislu, ili u tome pravcu. Znamo datum osnivanja Sarajeva i neizmjerno cijenimo tu golemu povijesnu činjenicu vezanu za ime Isa-bega Ishakovića  - važnu povijesno, kulturalno i na sve druge načine. Međutim, i datum oslobođenja Sarajeva je jedna vrsta njegovog ponovnog 'osnivanja', u jednom naročitom i suštinski važnom značaju. Zatim, postojeći datum obilježavanja s vremenom je stvorio određeni kontekst, novu situaciju, navike, on je faktor, dio i simbol zajedničke BiH i sl., a sve to ne poništava značaj djela Isa-bega Ishakovića";

"U datim okolnostima eventualna promjena datuma može imati samo jedno značenje, a to je: reviziju povijesti (od 1941.), reviziju bošnjačkog ili muslimanskog odnosa prema tome grandioznom činu antifašističkog oslobađanja Sarajeva, minimiziranje antifašističke borbe, ma koliko se to minimiziranje verbalno negiralo pri eventualnoj promjeni datuma. Najzad, i što je najvažnije, eventualna promjena bi indicirala, neminovno, bošnjački nacionalizam, flagrantno zadiranje vjere u politiku, ili politiziranje povijesti, a to je upravo za Bošnjake i muslimane najnepovoljnije. Zato  treba u startu odustati od te ideje: ona gradi novi kontekst negativan prije svega za Bošnjake i muslimane";.

Dino Mustafić:

"Imamo metafizičku odgovornost sačuvati 6. april!. S obzirom na društveno-politički diskurs u BiH, kao i našem susjedstvu, u kojem su tekovine antifašizma izvrgnute grubom i sistemskom revizionizmu, danas je posebno važno ukazivati na značaj obilježavanja datuma poput 6. aprila koji je fatumski dan u historiji Sarajeva. Na taj dan smo bili napadnuti u dva rata, a potom i oslobođeni. Sarajevo nakon 1945 godine prošlog stoljeća doživljava svoj najveći razvoj, emancipaciju i postaje privredni, obrazovni i kulturni centar. Ovakve inicijative o promjeni datuma nisu dobre, jer se ne smiju rušiti identitarni i prihvaćeni datumi grada, historija ne počinje sa svakom novom vlašću, važno je čuvati kontinuitet i tradiciju. Naposljetku, naš grad je imao izrazito snažan ilegalni antifašistički otpor, moramo čuvati sjećanje i pijetet prema paloj mladosti za našu slobodu, pola vijeka poslije sa istim motivima, mladići u tenisicama i farmerkama su odbranili takvo Sarajevo!".