Bh. udruženje u Västeråsu slavi 30. godišnjicu: "Most" između BiH i Švedske

Bosanskohercegovačko udruženje "Most" u gradu Västerås, u centralnoj Švedskoj, slavi 30. godišnjicu svojeg osnutka i uspješnog djelovanja. Ovaj značajan jubilej poklapa se s proslavom Dana Državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra.

Iza ovih čestitih ljudi su decenije djelovanja u kojima su - kako im i samo ime kaže - bili most ne samo među našim ljudima na sjeveru Europe, već i most između domovine i države koja im je nesebično pružila svoje utočište.

Iz srca rođeni

"Baš kao što ništa iz ničega ni ne može nastati, tako ni 'Most' nije nastao iz ničega. Nastao je iz srca ljudi koji vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu", priča za Radiosarajevo.ba predsjednik BHF "MOST" Västerås, Sarajlija Meho Kapo, jedno od najprepoznatljivijih lica naše dijaspore u Švedskoj i uopće.

Trending

Nenad Marković objavio fotografiju i poručio: 'Ovo je Bosna'

Godine 1992 - 1993. crni oblaci su se nadvili nad Republikom Bosnom i Hercegovinom. Agresija na tek međunarodno priznatu državu, čija zastava s ljiljanima se zavijorila pred sjedištem Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku, podsjeća Kapo, potaknula je "kataklizmički egzodus građana nezavisne Republike Bosne i Hercegovine".

"Pored više od stotinjak zemalja u kojima su izbjegli i prognani potražili sebi utočište, našla se i Švedska. Zemlja sjevera, ali puna topline zahvaljujući toplini dobrih ljudi, Šveđana, među kojima su se našle i mnoge generacije građana BiH na 'privremenom radu', od tamo nekih '60-tih i '70-tih.  Ti 'starosjedioci' su već 1991. godine,  početkom raspada SFR Jugoslavije, bili dio procesa podjela jugoslovenskih udruženja, što je već tad u nekim gradovima dovelo do formiranja bh. udruženja", prisjeća se naš sagovornik.

U Västeråsu, a ni u gradovima koji gravitiraju ovom kraju, nije bilo nijednog. Počeli su se organizirati na različite načine, a prije svega u prihvatu izbjeglih i prognanih. Značajna aktivnost naših ljudi tog vremena bili su i protesti, odnosno humanitarni rad na pomoći domovini pod agresijom. Zato se 1993. samo nametnula potreba statutarnog organiziranja.

Točak je pokrenut!

"Bilo je to prije 30 godina. Nakon nekoliko mjeseci pripremnih aktivnosti za osnivanje udruženja, tačno 22. novembra 1993. godine, grupa 'starosjedioca' i prognanih i izbjeglih iz BiH se okupila u Hotelu "Park" u Västeråsu kako bi zaokružili proces osnivanja udruženje.

Lako smo se dogovorili oko ciljeva udruženja. Pomoć Bosancima u Bosni i Hercegovini na razne načine, kao i pomoć Bosancima koji su izbjegli u Švedsku, bila su dva najvažnija zadatka za sve nas", govori Kapo.

Simbolika "Mosta"

Užasan zločin, čin urbicida, rušenja stoljetnog Hajrudinovog polumjeseca nad Neretvom, mostarskog Starog mosta, odredio je ime udruženja. Most.

"Lako smo se dogovorili oko naziva udruženja - "Most". Mostovi su nešto vrlo simbolično i služe kao simbol pokušaja stvaranja veza između ljudi i kultura. Ali ne misle svi tako.... U petak, 9. novembra 1993. godine, snage bosanskih Hrvata su - iako je mostu u velikoj mjeri nedostajala strateška važnost - nakon mjeseci bezočnog granatiranja, uz divljačko radovanje, uspjeli srušiti Starog, a što je nazivu našeg udruženja dalo još veću simboličku vrijednost", prisjeća se Meho.

Kolika je važnost samoorganiziranja govori i to da je bosanskohercegovačka populacija u Švedskoj u vrhu "doseljeničkih" grupa, kao najintegriranija zajednica po svakom osnovu.

"Nameće se pitanje u čemu je naša vrijednost, da se uspjelo tako kvalitetno raditi? Odgovor je, po nama, bio veoma jednostavan, a našim domaćinima veoma interesantan. Kroz sve naše aktivnosti smo pokazivali da su naše najveće vrijednosti, osim individualnih i intelektualnih, akademskih itd., to da mi dolazimo iz zemlje koja je vijekovima živjela - pored multi-specifičnosti - kao interkulturalno, interkonfesionalno, interreligiozno društvo, gdje se cijenio čovjek, dajući mu najčasnije mjesto. Taj značaj respekta jednih prema drugima je put za istinsku integraciju. Jer, to mora biti dvosmjerna ulica, a ne jednosmjerna", dodaje.

Ovim stavom su, veli Kapo, Bosanci i Hercegovci na sjeveru Starog kontinenta izgradili temelje za veće investiranje u djecu i omladinu u kontekstu očuvanja i njegovanja bosanskohercegovačke kulture i tradicije,i bosanskog jezika. Kao individualnog "mosta" u svim integracionim procesima.

"Kada dođe do velikih promjena u životu, pitanje identiteta dobija posebnu važnost. Posebno dolazak u nove sredine, da ne kažem zemlje i kontinente, što iz temelja utiče na supstancijalne promjene u svakoj individui. Preseljenje u drugu zemlju je velika promjena i izaziva mnoge nove misli i osjećaje. Nekima je to uzbudljivo sa novim navikama i tradicijama. Drugima je to teško i problematično. Obje reakcije su normalne. Može potrajati da se naviknete na sve nove stvari u novoj zemlji", riječi su Kape.

Naših prvih 30 godina...

Sva iskustva koja su donijeli sa sobom u Švedsku kreirala su identitet našeg čovjeka, ali i čovjeka koji s ponosom čuva svoj bosanski jezik,  tradiciju, veze sa Bosnom, kulturu sjećanja... "koji se u novoj sredini kroz sve procese korigovao do te mjere da se može okarakterisati kao nešto posebno".

"Ovih prvih 30 godina su nama samo jedan korak ka onome što nam je jedini cilj, činiti sve što možemo za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu a kroz njenu supstancu, njene građane bez obzira gdje se nalazili pa i ovdje u Västeråsu povezani 'Mostom'", kazao je Kapo.

Predsjednik BHF "MOST" Västerås je, na kraju, u ime svih Bosanaca i Hercegovaca u ovom gradu uputio čestitku povodom Dana državnosti BiH, 25. novembra.

"U ime članova BHF 'MOST' Västerås, i moje lično svim  građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitam 25. novembar Dan državnosti naše jedine domovine Bosne i Hercegovine".