Balkanski merak proglasiti kulturnim dobrom
Takvu inicijativu je uputio odgovarajućoj adresi u Vladi Crne Gore od koje očekuje odgovor.
Predlaže i da bude ustanovljen dan meraka.
Ovaj esejist s beogradskom adresom pristalica je da se takav dan obilježava i šire na Balkanu.
Duga tradicija upražnjavanja meraka, bilo da je riječ o običnom jutarnjem ispijanju kafe, druženju, ugodnim razgovorima, umjetnosti i svemu drugom što je ugodno duši, a po našem je izboru, glavni je poticaj da inicira zaštitu meraka kao dijela baštine.
U Hadžibegovićevoj knjizi eseja Blisko kraju, u jednoj od priča navodi da je pojam merak veoma teško prevesti na neki od svjetskih jezika, a njegov je sukus toliko blizak ljudima na ovim prostorima jer se on tu naprosto živi.
"Poetika tog fenomena, čudesnog karaktera, zasnovana je na hedonističkom principu života, zbog čega se dosta razlikuje od evropskog shvatanja uživanja. On pristaje i priliči senzibilitetu čovjeka koji živi opušteno, lagodno, spontano, koji svoje obaveze rješava bez nervoze i ishitrenih reakcija. Preko ovog stanja duha regulišemo svoje emocije tako što sklanjamo sve ono što je 'višak', što nas guši i opterećuje, istovremeno puneći svoj organizam sinergijom koja nam je potrebna, koja nam prija i koja do vrha podiže naše raspoloženje te tako dovodimo sebe u sklad s prirodnim poretkom stvari. Dakle, merak nije ništa drugo do harmonija sa samim sobom, odnosno ravnoteža svijesti i podsvijesti", zapisao je Hadžibegović.
"Savremeni čovjek živi u komplikovanim, dramatičnim uslovima, u vremenu brzih promjena, stresnih situacija, brojnih izazova, zatvoren u sebe, nesiguran, nezadovoljan, nespokojan, kada je nepoželjno i nepristojno pokazivati emocije. Pokoreni vremenom koje nam ubrzava život i tumba ritam svakodnevice, ne razmišljamo o tome da čovjek može imati sve osim vremena za sebe. Zato svako uzvišeno osjećanje radosti, izvan uobičajene svakodnevice, dostojne čovjeka i njegova života, zaslužuje da mu se posveti pažnja i ukaže na značaj", naveo je također.
Svako od nas traga za tajnom života, a Hadžibegović tvrdi da je tajna života - u meraku.
"Meraklije imaju pozitivan stav prema sebi, drugima i životu! Merak je najdemokratskija pojava na planeti jer ga ima kod najsiromašnijih i najbogatijih, u svim klasama i kastama. Dakle, ključ za merak posjeduju svi ljudi! To je ukras života i kulture, to je lijek za dušu", navodi.
Ideju da piše o meraku Hadžibegović je dobio, kaže, nakon jednog razgovora sa sinom, tada studentom koji je po više mjeseci, zarad studija, boravio u Americi.
Otac je upitao sina da li bi mogao ostati tamo da živi, a dobio je, kaže, iznenađujući odgovor: „Tata, život je suviše kratak, a ja nemam namjeru da svoj merak, koji imam ovdje, trampim za malo teško stečenog bogatstva”.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.