Alarmantni podaci iznesi na panelu o femicidu: Za osam godina ubijeno 75 žena u BiH

Panel "Ravnopravnost za sve - suprotstavljanje antirodnim akterima/kama i djelovanju protiv žena i LGBTIQ osoba" upriličen je u četvrtak, 14. marta, u Sarajevu u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra (SOC) i USAID-a.

Prema dostupnim podacima, u periodu od 2015. do 2022. godine najmanje je 75 žena ubijeno u Bosni i Hercegovini, što ukazuje na alarmantne razine ovog fenomena u našem društvu.

Pojedine analize pokazuju da je 40 posto svih ubistava u zemlji rezultat femicida. I pored povećanog javnog, medijskog i političkog interesa za ovu temu, femicid ostaje značajan problem, a sveobuhvatno adresiranje putem četiri stuba Istanbulske konvencije - koju je BiH ratificirala 2013. godine: prevencija, zaštita, procesuiranje i koordinacija politika - uporno izostaje.

Trending

Suđenje kompaniji koja je stvorila ChatGPT: Važan svjedok (26) pronađen mrtav

Na panelu se mogao čuti podatak da se dvadesetak organizacija iz RS-a protivi uključivanju femicida u predložene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama RS.

Milica Pravica iz Udruženja građana "Oštra nula" Banja Luka komentarisala je tvrdnje nekih organizacija da uvođenje termina femicid u zakonodavstvo nema za cilj stvarnu zaštitu žena, već "uvođenje rodne ideologije u porodično zakonodavstvo".

"Nažalost, imamo protivljenje desno orijentisanih organizacija koje se zalažu za tradiciju, patrijahat i koje se protive Zakonu o femicidu i novom Zakonu o sprječavanju nasilja u porodici. Oni su naveli da je to nametanje rodnih ideologija u porodično zakonodavstvo i razaranje tradicionalnih porodica", kazala je Pravica.

Ona se također osvrnula i na lošu atmosferu za rad nevladinih organizacija, dotakavši se Zakona o kleveti, Zakona o radu organizacija koje se finansiraju iz inostranstva. Tako da ovakve reakcije desno orijentisanih organizacija koje djeluju uz podršku vlasti nisu iznenađenje, mišljenja je Pravica.

"Naše društvo njeguje nasilje. Kod nas je nasilje postalo normalno stanje ponašanja. Femicida, nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja i svih oblika nasilja bilo je i ranije. Samo smo počeli da o tome više govorimo, u medijima, u javnom prostoru. Time smo osnažili žene da više govore, da traže svoja prava", smatra Pravica.

Ona je također istakla značaj rada i sa institucijama kojima žene prijave nasilje, istaknuvši probleme sa kojima se žene susreću kao što su nepovjerenje u žrtve nasilja, osuđivanje kako je žena bila obučena, osuđivanje izbora partnera i ostalo.

Izvršna direktorica SOC-a Emina Bošnjak istakla je da pojedine nevladine organizacije u RS, tačnije 21 organizacija se protive uključivanju femicida u predložene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama RS.

Bošnjak je podvukla da borba za ravnopravnost LGBTIQ osoba nije izolovana, te da je ona povezana i sa borbom za ravnopravnost žena te ostvarivanje te ravnopravnosti.

Grupe i organizacije koje negiraju problem femicida, kako je istakla Bošnjak, stvaraju moralnu paniku praveći se da štite prava djece. Ona ističe da su često majke te koje su žrtve te da su također i djeca ta koja su žrtve femicida.

"Ako pozivate na to da se ne reguliše femicid, kako time štitite djecu?", istakla je Bošnjak.