Mladi stvaraju zdravije društvo: Uloga i potencijal mladih u borbi za javno zdravlje
Tokom pandemije mediji su bili preplavljeni naslovima koji su implicirali mali broj mladih ljudi koji su zainteresirani za vakcinaciju te su se u brojnim člancima bavili motivacijom i stavovima mlade populacije prema pandemiji i zdravlju općenito.
Mladi ljudi se danas suočavaju s raznim izborima kada je u pitanju njihovo zdravlje. Ove odluke variraju od jednostavnih svakodnevnih izbora od dileme šta doručkovati do važnijih, npr. da li se izlagati rizičnim ponašanjima ili kada i u kojem slučaju tražiti medicinski savjet. Razumijevanje kako mladi ljudi donose odluke o svom zdravlju uključuje istraživanje različitih utjecaja koji oblikuju njihove izbore.
Mladi često traže smjernice i validaciju od svojih vršnjaka. Odluke o zdravlju mogu biti snažno utemeljene u tome šta prijatelji rade ili na onome što se smatra socijalno prihvatljivim unutar njihove grupe vršnjaka. Na primjer, ako grupa prijatelja vodi računa o tjelesnom zdravlju i zdravoj ishrani, mlada osoba će vjerovatno biti sklonija usvajanju sličnih navika. Doba digitalizacije je informacije učinilo dostupnijim nego ikad ranije. Mladi često koriste internet, društvene mreže i aplikacije vezane za zdravlje kako bi pronašli informacije o ishrani, vježbanju, mentalnom zdravlju te vakcinaciji. Dakako, porodica ima ključnu ulogu u oblikovanju odluka mlade osobe o zdravlju, te vrijednosti koje se njeguju u porodici i model vaspitanja doprinose svim njihovim izborima.
Dvadesetosmogodišnja Marina iz Kiseljaka vjeruje zvaničnoj medicini, no prilikom donošenja odluka o zdravlju ipak koristi i internet. „ Pratim nekoliko Instagram profila koji govore o zdravoj ishrani, prirodnim pripravcima i sličnim stvarima. Ako vidim nešto interesantno, npr. čaj od kukuruzne svile je dobar za izbacivanje vode, izguglam, pročitam nekoliko tekstova i zaključim treba li da ga pijem ili ne. Isto tako, puno preporuka vezanih za zdravlje dobijem od prijatelja, npr. obavezno je piti vitamin D. U principu, znam što je vitamin D , ali izguglam, pročitam nekoliko tekstova kako bih shvatila na koji način će mi to pomoći. U doba pandemije, nijednog trenutka nisam postavljala pitanje trebam li primiti vakcinu ili ne- to se u mojoj porodici podrazumijevalo. Inače informacije od dezinformacija razlučujem tako što čitam tekstove na istu temu iz različitih izvora.“
Važno je naglasiti ulogu obrazovanja i kritičkog razmišljanja u ovom kontekstu. Bez obzira na povjerenje u konvencionalnu medicinu, mlade osobe često će koristiti internet kao dopunski izvor informacija što svakako pokazuje proaktivni pristup zdravlju. Proces istraživanja i provjere informacija iz različitih izvora odražava kritičko razmišljanje. Ovaj pristup omogućava donošenje informiranih odluka o svom zdravlju, kao što je odluka da li probati određeni lijek ili dodatak, te razlikovanje vjerodostojnih informacija i dezinformacija. Mladi ljudi koji su dobro informirani o posljedicama svojih izbora su skloniji donošenju informiranih odluka.
Istraživanje poput onog koje potpisuje E. Karafillakis na temu uloge zrelosti adolescenata prilikom donošenja odluka o HPV vakcinaciji u Francuskoj, su pokazala kako je mladalački bunt često jedan od razloga odbijanja metoda konvencionalne medicine i njihovih propitivanja. Jedna od ispitanica ističe: “Najčešće kada mi drugi govore šta treba da radim, uradim suprotno od toga. “Organizacije pokušavaju odgovoriti na to uključivanjem mladih ljudi u oblikovanje javno - zdravstvenih politika te sve češćim kampanjama koje su kreirali mladi za mlade. Dobar primjer za to je inicijativa Mladi za zdravlje koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u sklopu koje je 2022. godine održan prvi forum na ovu temu, upravo na Zapadnom Balkanu, u Tirani. Još jedan odličan primjer dolazi iz Crne Gore gdje je jedna od kampanja o medijskoj pismenosti u okviru UNICEF inicijative Mladi reporteri osvojila nagradu za medijsku pismenost koju dodijeljuje UNESCO. Mladi ljudi uključeni u ovu inicijativu bavili su se i temama zdravlja, na jednostavan i razumljiv način, prilagođen njihovim vršnjacima.
Prepoznavanje i razumijevanje različitih utjecaja jesu ključni za promoviranje informiranih i zdravih odluka među mladim osobama. No, u konačnici, uključivanje mladih ljudi u procese donošenja odluka o zdravlju, kreiranje zdravstvenih politika te osmišljavanje relevantnih i efikasnih javnih kampanja je dobar način za postizanje zdravijeg društva za sve generacije. Mladi su budući lideri i inovatori koji mogu oblikovati budućnost javnog zdravlja, a njihovu ulogu treba aktivno podržati i cijeniti kada je u pitanju zdravstvena politika i edukacija.
Tekst je nastao u sklopu projekta Mladi za bolje medije, koji finansira Evropska
unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i JaBiHEU, u saradnji sa UNICEF BiH i
uz podršku USAID BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.