Pravo na obrazovanje za djecu u pokretu: Povratak nade u ostvarenje snova

„Moj sin danas govori arapski, engleski i bosanski i ponosna sam na njega. Nadam se da će, kad stignemo u Belgiju, naučiti i flamanski pa će znati četiri jezika. Nadam se da će imati uspjeha jer već sada ima mnogo želja i snova za budućnost".

Riječi su ovo migrantice iz Iraka koja sa svojim sinom privremeno boravi u Bihaću. Njezin sin je jedno od od skoro 1700 djece u pokretu koja su u posljednje četiri godine, boraveći u Bosni i Hercegovini, ostvarila pravo na redovno školovanje. Mnogi mališani su u državama iz kojih dolaze morali prekinuti proces obrazovanja, dok su oni mlađi tokom višegodišnjeg putovanja narasli do uzrasta za upis u školu.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona još je s dolaskom prvih migranata 2018. godine započelo uspostavljanje sistemskog rješenja koje se pokazalo kao veoma uspješno, potvrđuje  Azra Šulić, pomoćnica ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje:

Trending

Studenti u Sarajevu podržali kolege iz Srbije: "Jablanica i Novi Sad, ista borba drugi grad"

„Bio je to zaista veliki izazov obezbijediti iste mogućnosti za djecu u smislu njihovog daljeg obrazovanja. Mi smo sa institucionalnog okvira poduzeli sve potrebne mjere koje su omogućile djeci prvo pripremu, a potom uključivanje u redovna odjeljenja i na kraju smo im omogućili sticanje javnih isprava u našim školama na osnovu uspjeha koji su oni postizali“.

Metoda HEART koja se primjenjuje u pripremnim odjeljenjima, uspostavljena je u saradnji s IOM-ovom partnerskom organizacijom Save the Children, a zasnovana je na usvajanju nastavnih sadržaja kroz umjetnost.

Učiteljica Rasema Delić iz Bihaća kaže kako se s djecom kroz muziku i likovni izraz usvajaju sadržaji koji su neophodni za adaptaciju u školski sistem:

„Prvi sadržaji usvajaju se kroz abecedu, brojeve, kroz predstavljanje sebe i porodice. Tu je i usvajanje osnovnih higijenskih navika i kulture ponašanja na javnim mjestima. To su oni sadržaji koji su im potrebni na samom početku boravka u školi. Svo vrijeme odvijanja nastave, u HEART odjeljenjima su i prevodioci koji se brinu da se savlada jezička barijera. Kao što je poznato, djeca veoma lako nauče strani jezik, a mi smo tu da im pomognemo“.

Nakon procjene o uspješno savladanoj pripremnoj nastavi, učenici se upućuju u redovna odjeljenja. Djeca u pokretu trenutno se školuju u pet osnovnih škola u Unsko-sanskom kantonu, a dobre prakse primijenjene su i u Kantonu Sarajevo, u dvije osnovne škole.

Osim prava na redovno školovanje, djeci u pokretu omogućeno je i neformalno obrazovanje. Trenutno je najzastupljeniji digitalni kurs engleskog jezika AKELIUS koji se, u saradnji s partnerskom organzacijom UNICEF, provodi u kampovima Borići i Ušivak, te u pomenutih sedam osnovnih škola.

U nešto više od godinu dana, za preko 5000 djece je omogućeno neformalno obrazovanje. Od toga je preko 2000 imalo priliku da pristupi AEKELIUS digitalnom kursu, ističe Adin Skalonja, programski službenik UNICEF-a. Dodaje kako je uspostavljena saradnja sa univerzitetima u Sarajevu i Bihaću u razvoju obuka za nastavnike s ciljem jačanja njihovih digitalnih i pedagoških kompetancija te samog korištenja AKELIUS-a.

Redovno ili dopunsko školovanje je omogućeno i srednjoškolcima. Nedavno je dvadesetak tinejdžera iz kampa Ušivak kraj Sarajeva uspješno završilo obuku za frizere i kuhare u Srednjoškolskom centru Hadžići.

Za djecu čije je školovanje bilo prekinuto zbog odlaska iz domovine, mogućnost ponovnog pohađanja nastave ulijeva optimizam da se život može normalizirati, a snovi o budućnosti mogu ostvariti.

Međutim, njihovo uključivanje u redovna odjeljenja je dvosmijeran proces koji takođe ima i svoje prednosti za cijelu lokalnu zajednicu. Naša sagovornica iz Ministarstva obrazovanja USK ističe kako je lokalna zajednica dobro prihvatila djecu u pokretu:

„Kroz upoznavanje djece u pokretu, našim učenicima je omogućeno da se susretnu sa novim kulturama i novim tradicijama, da upoznaju drugačije običaje, da dobiju perspektivu iz prve ruke kakav je to život djece koja su porijeklom iz drugih zemalja. Kada je socijalizacija u pitanju, to je obostrano zadovoljstvo, kako za našu djecu, tako i za djecu u pokretu“, zaključuje Azra Šulić.