Majka autističnog dječaka: Zbog sistema lažem dijete zašto ne ide u školu

10.03.20. 06:55

J. Ć.

Dijeljenja 438

Majka autističnog dječaka: Zbog sistema lažem dijete zašto ne ide u školu — Foto: Facebook / Aida Ajanović

Djeca s poteškoćama u razvoju koja pohađaju eksperimentalni program EDUS-a u sarajevskom Centru "Vladimir Nazor" ni ovo polugodište nisu krenula na nastavu, nemaju pristup školskim prostorijama.

Roditelji su očajni, a nadležni prebacuju odgovornost sa jednih na druge.

Ko je kriv, gdje je sistem zakazao?

Kako je ranije u izjavi za Radiosarajevo.ba kazao Alija Arslanagić, roditelj jednog od djece koja su u programu, već duže vrijeme nemaju pristup prostoru, iako Centar ima potpisan ugovor s Ministarstvom obrazovanja KS.

Kako objašnjava, s druge strane, roditelji sa Centrom Vladimir Nazor imaju Ugovor o školovanju u školskoj 2019/20 godini. Prema tom ugovoru, djeca su u drugo pologodište trebala krenuti još 29. januara, što nije ispoštovano.

Sarajevo: Djeca s poteškoćama u razvoju propuštaju časove jer se štedi na struji?

Tim povodom razgovarali smo i s Aidom Ajanović, majkom autističnog dječaka koja za naš portal kaže kako mališan najmanje tri mjeseca sjedi kući i budi se s istim pitanjem: „Idemo li u školu?“

“Na početku sam izmišljala razloge, te škola se popravlja, te učiteljice na putu…. A, sada više ne lažem, jednostavno kažem: 'ne daju ti u školu' ili 'žao mi je, tamo neko misli da tebi škola ne treba'. Čak mi je par puta preletilo: 'žao mi je srećo, ali u ovom gradu te ne žele vidjeti ni na ulici, a kamoli u školi'. Dokle više?”, govori Ajanović.

Kako za portal Radiosarajevo.ba ističe, previše se bavimo politikom dok od djece pravimo socijalne slučajeve koja neće biti korisna ovom društvu.

“Djeca svakom minutom nedolaska nazaduju...Kod kuće su, stagniraju, kreće lagana regresija, jačaju stereotipije, zaboravlja se naučeno... Spremaju se socijalni slučajevi za Pazarić”, dodaje Ajanović.

“Sve što mogu vam poželjeti je da nikad ove probleme na svojoj koži ne osjetite. Da nikada ne gledate bližnjeg svog kako nestaje u beskraju igrica i prepucavanja sistemodržaca, kojima je fotelja bitnija od sudbine stotine djece ovog grada.